Bosiljka Janjatović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bosiljka Janjatović'''-->'''Bosiljka Janjatović''' ([[Rijeka]] ([[Sušak]]), [[31. siječnja]] [[1936.]] - [[Orebić]], [[26. kolovoza]] [[2006.]]), bila je [[hrvatska]] [[historiografija|povjesničarka]].<ref name="Maletić">Franjo Maletić, gl. ur., ''Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu = Who is who in Croatian economy'', 2. izd., Zagreb : Golden marketing, 1996., {{ISBN|953-6168-26-X}}, str. 288.</ref>
'''Bosiljka Janjatović''' ([[Rijeka]] ([[Sušak]]), [[31. siječnja]] [[1936.]] - [[Orebić]], [[26. kolovoza]] [[2006.]]), bila je [[hrvatska]] [[historiografija|povjesničarka]].<ref name="Maletić">Franjo Maletić, gl. ur., ''Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu = Who is who in Croatian economy'', 2. izd., Zagreb : Golden marketing, 1996., {{ISBN|953-6168-26-X}}, str. 288.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 05:07

Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.[1]

Životopis[uredi]

U Zagrebu je završila Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet (povijest), na kojem je 1973. godine i doktorirala. Nakon diplomiranja kratko je radila u Muzeju u Sisku. Od 1961. do 2004. godine[2] zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest (tada Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, koji je osnovao Franjo Tuđman). Bila je glavnom urednicom Časopisa za suvremenu povijest (1981.-1988.).[3] Znanstvena savjetnica.

Specijalizirala se za hrvatsku povijest u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Objavila je više od dvije stotine rasprava i članaka u znanstvenim časopisima i zbornicima radova, uglavnom o temama iz tog razdoblja. Napisala je i nekoliko brošura o tematici sindikalnog pokreta (Hrvatski radnički savez). Bavila se i poviješću Rijeke i Hrvatskog primorja.[3] U knjizi objavljenoj 2002. godine, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., daje sustavni pregled uspostave centralizma u Prvoj Jugoslaviji, te režimskog terora protiv hrvatskih političara i stranaka, te protiv seljaka.

Djela[uredi]

Objavljene knjige:

  • Sindikalni pokret u Jugoslaviji do 1941. godine, 1981.[3]
  • Radnička politika Hrvatske seljačke stranke. Hrvatski radnički savez 1921.–1941., Zagreb, 1983.
  • Politika HSS prema radničkoj klasi, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1983.
  • Optužnica i presuda članovima i simpatizerima KPJ iz Hrvatskog primorja 1934., Rijeka, 1984. (suautor Petar Strčić)
  • Josip Cazi: život za revoluciju, (suautori Nada Cazi, Dejan Rebić i Đorđe Đurić), Radničke novine, Zagreb, 1987.[4]
  • Povijest sindikalnog pokreta tekstilno-odjevnih radnika Hrvatske 1919.-1941., Zagreb, 1988.
  • Kožarsko-prerađivački radnici u sindikalnom pokretu Hrvatske, Zagreb, 1989.
  • Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002.
  • Stjepan Radić: progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo: 1889.–1928., Dom i svijet, Zagreb, 2003.

Izvori[uredi]

  1. Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu = Who is who in Croatian economy, 2. izd., Zagreb : Golden marketing, 1996., ISBN 953-6168-26-X nevaljani ISBN, str. 288.
  2. Hrvatska znanstvena bibliografija - Prikaz rada: Strčić, Petar, Prilog proučavanju života i djela dr. sc. Bosiljke Janjatović (1936.-2006.), preuzeto 23. listopada 2012.
  3. 3,0 3,1 3,2 Proleksis enciklopedija: Janjatović Bosiljka, preuzeto 23. listopada 2012.
  4. E-KATALOG Knjižnice Vladimira Nazora, preuzeto 14. prosinca 2010.

Vanjske poveznice[uredi]