More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Lezena'''-->[[ | <!--'''Lezena'''-->[[Datoteka:Zadar Sveta Stosija.jpg|thumb|mini|Pročelje raščlanjeno lezenama, katedrala sv. Stošije, [[Zadar]], 13. st.]] | ||
'''Lezena''' je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.<ref>ELU 1964; Damjanov/Radulić 1967</ref> | '''Lezena''' je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.<ref>ELU 1964; Damjanov/Radulić 1967</ref> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 01:50
Lezena je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.[1]
Lezene su vrlo često povezane nizovima slijepih lukova (arkade), osobito u romanici.
U jednostavnoj formi javljaju se još u kasnoj antici (npr. Aja Sofija, oko 537. god)[2], na pročeljima, bočnim stranama i apsidama, a osobito su česte u romanici .
U gotici imaju sličnu funkciju kao i ranije, ali u njoj tada više dominira konstruktivni nego dekorativni element.[3]
Lezene su česte i u arhitekturi kasnijih stilskih epoha, osobito na pročeljima monumentalnih zdanja renesanse, baroka, klasicizma[4] i neostilova historicizma.
Izvori
Literatura
- ELU 1962 – Lezena, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 311
- Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lezena, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 151
- Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 257