Razlika između inačica stranice »Hajdinski vrganj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{FixBunching|beg}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja = lightblue | | boja = lightblue | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Opis == | == Opis == | ||
[[ | [[Datoteka:Bronze Roehrling.jpg|thumb|200px|left|Hajdinski vrganji]] | ||
Hajdinski vrganj, poznat i pod nazivima ''crni vrganj'', ''hajdovec'', gljiva je izvrsne kakvoće zbog tvrđe konzistencije mesa. [[Klobuk]] je 5–20 [[cm]] širok, u mladosti polukuglast, zatim raširen, tamnosmeđ, gotovo crn, debelomesnat. Prema središtu je tamniji. Kožica je klobuka suha i baršunasta. Cjevčice su slobodne, bijele ili blijedo žute, pod starost žutomaslinaste. Lako se odvajaju od klobuka. [[Stručak]] je robustan, gotovo uvijek [[bačva]]sta oblika. Visok je 5–15 cm, širok 3–6 cm. U mladosti je prema dnu znatno odebljan, poslije cilindričan. Pokriven je finom blijedom mrežicom. Otrusina je maslinastosmeđa. | Hajdinski vrganj, poznat i pod nazivima ''crni vrganj'', ''hajdovec'', gljiva je izvrsne kakvoće zbog tvrđe konzistencije mesa. [[Klobuk]] je 5–20 [[cm]] širok, u mladosti polukuglast, zatim raširen, tamnosmeđ, gotovo crn, debelomesnat. Prema središtu je tamniji. Kožica je klobuka suha i baršunasta. Cjevčice su slobodne, bijele ili blijedo žute, pod starost žutomaslinaste. Lako se odvajaju od klobuka. [[Stručak]] je robustan, gotovo uvijek [[bačva]]sta oblika. Visok je 5–15 cm, širok 3–6 cm. U mladosti je prema dnu znatno odebljan, poslije cilindričan. Pokriven je finom blijedom mrežicom. Otrusina je maslinastosmeđa. | ||
Trenutačna izmjena od 12:44, 28. travnja 2022.
| ||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||
Hajdinski vrganj (lat. Boletus aereus) gljiva je koja raste ljeti i ujesen u bjelogoričnim šumama i uz rubove šuma — pokraj hrastova, pitomih kestena i bukava. Na višim položajima (do 800 m) smješta se jedino po južnim padinama.
Opis
Hajdinski vrganj, poznat i pod nazivima crni vrganj, hajdovec, gljiva je izvrsne kakvoće zbog tvrđe konzistencije mesa. Klobuk je 5–20 cm širok, u mladosti polukuglast, zatim raširen, tamnosmeđ, gotovo crn, debelomesnat. Prema središtu je tamniji. Kožica je klobuka suha i baršunasta. Cjevčice su slobodne, bijele ili blijedo žute, pod starost žutomaslinaste. Lako se odvajaju od klobuka. Stručak je robustan, gotovo uvijek bačvasta oblika. Visok je 5–15 cm, širok 3–6 cm. U mladosti je prema dnu znatno odebljan, poslije cilindričan. Pokriven je finom blijedom mrežicom. Otrusina je maslinastosmeđa.
Spore su vretenaste, maslinastosmeđe, veličine 11–15 x 4–5 µm
Meso s kalijevom lužinom (KOH) lagano hrđasto posmeđi, a kožica klobuka postane zagasito kestenjasta s ljubičastom primjesom. Na željezov sulfat (FeSO4) meso malo pozeleni, a na amonijev hidroksid (NH4OH) ne reagira.
Moguća je zamjena s odličnim borovim vrganjem ''Boletus pinophilus'', koji ima crvenkastoljubičast klobuk i raste uglavnom u crnogoričnim šumama. Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.
Bibliografija
- Romano Božac: Gljive naših krajeva. Naprijed, Zagreb 1987, ISBN 86-399-0181-3
- Ivan Focht: Ključ za gljive. Naprijed, Zagreb 1987, ISBN 86-349-0087-8
- Ivan Focht: Naši vrganji. Naprijed, Zagreb 1987, 86-313-0090-x
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Hajdinski vrganj |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hajdinski vrganj |
 | Wikivrste imaju podatke o: Hajdinski vrganj |