Razlika između inačica stranice »Hagiografija«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:DublinTrinityCollegeMSEi40LifeAlbanFol38rMartyrdomAlban.jpg|mini|Dio hagiografje o [[Sveti Alban|sv. Albanu]] iz [[Dublin]]a.]] | |||
'''Hagiografija''' ( ''hæɡiɒɡrəfi'' ; iz grčkog ''ἅγιος'', hagios, što znači "sveto" i "γραφία'', -''graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za [[životopis]] svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.<br> | '''Hagiografija''' ( ''hæɡiɒɡrəfi'' ; iz grčkog ''ἅγιος'', hagios, što znači "sveto" i "γραφία'', -''graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za [[životopis]] svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.<br> | ||
Kršćanske hagiografije su usredotočene na živote, a osobito na čuda koja se pripisuju muškarcima i ženama koji su | Kršćanske hagiografije su usredotočene na živote, a osobito na čuda koja se pripisuju muškarcima i ženama koji su | ||
kanonizirani i [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličkoj Crkvi]], [[Anglikanska zajednica|anglikanskoj Zajednici]], [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnoj pravoslavnoj Crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Orijentalnoj pravoslavnoj Crkavi]] i [[Asirska Crkva istoka|crkvi Istoka]].<br> Druge religije kao što su [[budizam]], [[hinduizam]], [[islam]], [[sikhizam]] i [[džainizam]] također pišu i održavaju hagiografske tekstove (kao što je kod [[Sikhizam|Sikha]] knjiga svetih ''Janamsakhis''<ref name="I1">{{ | kanonizirani i [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličkoj Crkvi]], [[Anglikanska zajednica|anglikanskoj Zajednici]], [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnoj pravoslavnoj Crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Orijentalnoj pravoslavnoj Crkavi]] i [[Asirska Crkva istoka|crkvi Istoka]].<br> Druge religije kao što su [[budizam]], [[hinduizam]], [[islam]], [[sikhizam]] i [[džainizam]] također pišu i održavaju hagiografske tekstove (kao što je kod [[Sikhizam|Sikha]] knjiga svetih ''Janamsakhis''<ref name="I1">{{Citiranje weba |url=http://iamdaarji.blogspot.ba/2010/10/janam-sakhi.html|title=Janamsakhis|work=iamdaarji.blogspot.ba|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Janamsakhis}}</ref>) o [[Svetac|svetima]], [[guru]]ima i drugim osobama za koje se vjeruje da su prožeti Svetim moćima. | ||
Hagiografski radovi, osobito oni iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sadržavaju zapise institucionalne i lokalne povijesti, kao i dokaze o istaknutim kultovima, običajaima i tradicijama.<br> Međutim, kada se govori o suvremenim, necrkvenim djelima, pojam hagiografija se često koristi kao pogrdna referenca upućena biografima i povijesničarima koji se smatraju nekritičnima prema predmetu izučavanja. | Hagiografski radovi, osobito oni iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sadržavaju zapise institucionalne i lokalne povijesti, kao i dokaze o istaknutim kultovima, običajaima i tradicijama.<br> Međutim, kada se govori o suvremenim, necrkvenim djelima, pojam hagiografija se često koristi kao pogrdna referenca upućena biografima i povijesničarima koji se smatraju nekritičnima prema predmetu izučavanja. | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
* godišnji katalog kalendara ili [[Menologij|menaion]] (grčki, μηναῖον, menaion znači "mjesečno"), biografije svetaca koje treba pročitati na propovijedima; | * godišnji katalog kalendara ili [[Menologij|menaion]] (grčki, μηναῖον, menaion znači "mjesečno"), biografije svetaca koje treba pročitati na propovijedima; | ||
* [[sinaksarion]] ili skraćena verzija života svetaca raspoređenih prema datumima; | * [[sinaksarion]] ili skraćena verzija života svetaca raspoređenih prema datumima; | ||
* paterikon<ref name="BW1">{{ | * paterikon<ref name="BW1">{{Citiranje weba |url=http://www.blackwellreference.com/public/tocnode?id=g9781405185394_chunk_g978140518539416_ss1-9|title=Paterica|work=blackwellreference.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Paterica}}</ref> (potiče od grčkog πατερικόν; grčki i latinski, pater znači "otac" - "Očeva knjiga"), knjiga koja svojim sadržajem pripada žanru asketske literature. Sadrži mnogobrojne priče o monaškim podvizima, koji imaju [[Didaktika|didaktičku]] ulogu. | ||
U [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne | U [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne | ||
povijesti tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. ''Zlatna legenda''<ref name="SB1">{{ | povijesti tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. ''Zlatna legenda''<ref name="SB1">{{Citiranje weba |url=https://sourcebooks.fordham.edu/basis/goldenlegend/|title=Zlatna legenda|work=blackwellreference.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Zlatna legenda}}</ref>, talijanskog kroničara i nadbiskupa Đenove | ||
''Jakova de Voragine''<ref name="B3">{{ | ''Jakova de Voragine''<ref name="B3">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Jacobus-de-Voragine|title=Jakov de Varace|work=britannica.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Jakov de Varace}}</ref>, obuhvatila je velik dio srednjovjekovnog hagiografskog materijala, s izrazitim naglaskom na čarobne priče. Životopisi su često pisani na način da bi se promicao kult lokalnih ili nacionalnih država, a osobito da bi se razvijala [[Hodočašće|hodočašća]] vezana za [[Relikvija|relikvije]]. ''Brončana vrata''<ref name="PT1">{{Citiranje weba |url=https://polska.pl/tourism/urban-tourism/gniezno-doors/|title=Brončana vrata|work=polska.pl|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Brončana vrata}}</ref> ''katedrale u Gnieznu''<ref name="IP1">{{Citiranje weba |url=https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v|title=Katedrala u Gnieznu|work=inyourpocket.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Katedrala u Gnieznu}}</ref>, u [[Poljska|Poljskoj]], su jedina [[Romanika|romanička]] vrata u Europi koja obilježavaju život sveca i to [[Adalbert Praški|sv. Adalberta]], koji je pokopan u toj katedrali, a prikazan je u 18 scena, vjerojatno na temelju izgubljene osvjetljene kopije jednog od njegovih životopisa. | ||
Zajednica Bolandista<ref name="B1">{{ | Zajednica Bolandista<ref name="B1">{{Citiranje weba|url=https://www.britannica.com/topic/Bollandists|title=Bolandisti|work=britannica.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Bolandisti}}</ref>, nazvanih po jezuiti Žanu Bolou<ref name="B2">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Bolland|title=Žan Bolo|work=britannica.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Žan Bolo}}</ref>, je nastavila studij, akademsku skupštinu, procjenu i | ||
objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi [[Acta Sanctorum]]<ref name="AC1">{{ | objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi [[Acta Sanctorum]]<ref name="AC1">{{Citiranje weba |url=http://acta.chadwyck.com/|title=Acta Sanctorum|work=acta.chadwyck.com|accessdate=23 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Acta Sanctorum}}</ref>.) | ||
Trenutačna izmjena od 12:43, 28. travnja 2022.
Hagiografija ( hæɡiɒɡrəfi ; iz grčkog ἅγιος, hagios, što znači "sveto" i "γραφία, -graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za životopis svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.
Kršćanske hagiografije su usredotočene na živote, a osobito na čuda koja se pripisuju muškarcima i ženama koji su
kanonizirani i rimokatoličkoj Crkvi, anglikanskoj Zajednici, Istočnoj pravoslavnoj Crkvi, Orijentalnoj pravoslavnoj Crkavi i crkvi Istoka.
Druge religije kao što su budizam, hinduizam, islam, sikhizam i džainizam također pišu i održavaju hagiografske tekstove (kao što je kod Sikha knjiga svetih Janamsakhis[1]) o svetima, guruima i drugim osobama za koje se vjeruje da su prožeti Svetim moćima.
Hagiografski radovi, osobito oni iz srednjeg vijeka, sadržavaju zapise institucionalne i lokalne povijesti, kao i dokaze o istaknutim kultovima, običajaima i tradicijama.
Međutim, kada se govori o suvremenim, necrkvenim djelima, pojam hagiografija se često koristi kao pogrdna referenca upućena biografima i povijesničarima koji se smatraju nekritičnima prema predmetu izučavanja.
Razvoj
Hagiografija je bila važan književni žanr u ranokršćanskoj crkvi, pružajući određenu informativnu povijest zajedno s nadahnutim pričama i legendama. Hagiografski prikaz pojedinog sveca može se sastojati od biografije (vita), opisa svetih djela i / ili čuda, navoda o svetom mučeništvu (passio), ili kao kombinacija navedenih.
Žanr života svetaca prvo se pojavljuje u Rimskom Carstvu jer su zabilježene legende o kršćanskim mučenicima. Datumi njihove smrti stvorili su temelj martirologije.
U IV. stoljeću su postojale tri glavne vrste kataloga života svetaca:
- godišnji katalog kalendara ili menaion (grčki, μηναῖον, menaion znači "mjesečno"), biografije svetaca koje treba pročitati na propovijedima;
- sinaksarion ili skraćena verzija života svetaca raspoređenih prema datumima;
- paterikon[2] (potiče od grčkog πατερικόν; grčki i latinski, pater znači "otac" - "Očeva knjiga"), knjiga koja svojim sadržajem pripada žanru asketske literature. Sadrži mnogobrojne priče o monaškim podvizima, koji imaju didaktičku ulogu.
U zapadnoj Europi hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne povijesti tijekom srednjeg vijeka. Zlatna legenda[3], talijanskog kroničara i nadbiskupa Đenove Jakova de Voragine[4], obuhvatila je velik dio srednjovjekovnog hagiografskog materijala, s izrazitim naglaskom na čarobne priče. Životopisi su često pisani na način da bi se promicao kult lokalnih ili nacionalnih država, a osobito da bi se razvijala hodočašća vezana za relikvije. Brončana vrata[5] katedrale u Gnieznu[6], u Poljskoj, su jedina romanička vrata u Europi koja obilježavaju život sveca i to sv. Adalberta, koji je pokopan u toj katedrali, a prikazan je u 18 scena, vjerojatno na temelju izgubljene osvjetljene kopije jednog od njegovih životopisa. Zajednica Bolandista[7], nazvanih po jezuiti Žanu Bolou[8], je nastavila studij, akademsku skupštinu, procjenu i objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi Acta Sanctorum[9].)
Izvori
- ↑ "Janamsakhis" (engl.). iamdaarji.blogspot.ba. http://iamdaarji.blogspot.ba/2010/10/janam-sakhi.html Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Paterica" (engl.). blackwellreference.com. http://www.blackwellreference.com/public/tocnode?id=g9781405185394_chunk_g978140518539416_ss1-9 Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Zlatna legenda" (engl.). blackwellreference.com. https://sourcebooks.fordham.edu/basis/goldenlegend/ Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Jakov de Varace" (engl.). britannica.com. https://www.britannica.com/biography/Jacobus-de-Voragine Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Brončana vrata" (engl.). polska.pl. https://polska.pl/tourism/urban-tourism/gniezno-doors/ Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Katedrala u Gnieznu" (engl.). inyourpocket.com. https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Bolandisti" (engl.). britannica.com. https://www.britannica.com/topic/Bollandists Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Žan Bolo" (engl.). britannica.com. https://www.britannica.com/biography/Jean-Bolland Pristupljeno 23. veljače 2018.
- ↑ "Acta Sanctorum" (engl.). acta.chadwyck.com. http://acta.chadwyck.com/ Pristupljeno 23. veljače 2018.