Razlika između inačica stranice »Ivan Turgenjev«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (infookvir književnik) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ivan Turgenjev'''-->{{ | <!--'''Ivan Turgenjev'''-->{{Infookvir književnik | | ||
Ime = Ivan Sergejevič Turgenjev<br><small>Ива́н Серге́евич Турге́нев</small> | | Ime = Ivan Sergejevič Turgenjev<br><small>Ива́н Серге́евич Турге́нев</small> | | ||
boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE | |
Trenutačna izmjena od 04:56, 15. travnja 2022.
Ivan Sergejevič Turgenjev Ива́н Серге́евич Турге́нев | |
---|---|
Rođenje | 9. studenog 1818. Orel, Rusija |
Smrt | 3. rujna 1883. Bougival, Francuska |
Književni period | realizam |
Važnija djela
| |
Portal o životopisima |
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. - Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time imao utjecaj na neke druge književnike, čak i u Hrvatskoj (Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar). Poznatija njegova djela su zbirka novela Lovčevi Zapisi (1852.), romani Rudin (1856.), Plemićko Gnijezdo (1859.), Očevi i djeca (1862.) zatim zbirke crtica Pjesme u prozi (1878.) i Senilia (1882.).
Zajedno sa mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem je bio od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status. Njegovo djelo Očevi i djeca smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća.
Turgenjev je bio impresioniran modernim društvom u Zapadnoj Europi, pa se u domovinu vratio kao "zapadnjak", što je bila sušta suprotnost tadašnjem "slavenizmu", i vjerovao je da Rusija može postati boljom zemljom imitirajući Zapad i ukidajući zastarjele institucije kao što je kmetstvo.
|
Nedovršeni članak Ivan Turgenjev koji govori o ruskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.