Razlika između inačica stranice »Athapaskan (jezična porodica)«

Trenutačna izmjena od 02:12, 15. travnja 2022.

Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji Na-Dené na tlu Sjeverne Amerike (athapaskanski + eyački + tlingitski).

Athapaskan (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska, Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i jezikoslovni naziv plemenima i jezicima sjevernoameričkih Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice Na-Déné. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne Kanade, zapadnog SAD-a i Aljaske, to su:

Sjeverni Atapaski (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih lovaca i ribara, bila je prilično jednolična. Simboli kulture su im krplje, kanu, 'toboggan' (vrsta primitivnih saonica koje vuku psi), lov na karibua, sobove i ribolov. Agrikultura je ovdje potpuno odsutna. -Jezici ovih plemena srodni su jezicima Pacifičkih (Središnjih) i Južnih (apačkih) Atapaska. U plemenskim imenima česti su sufiksi –tine, -dine, -tunne. Tako Navaho Indijanci iz Arizone sebe nazivaju Dine (u značenju 'ljudi'), istovremeno Dogrib Indijanci iz Kanade domorodački se zovu Tlingchadinne.
Druga skupina zvana Središnja ili Pacifička (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća sa okruglim otvorom koji služi za ulaz i izlaz, 'žetva' žira, parne kupelji, 'skalp' djetlića, koji ima vrijednost novca i ribolov (losos), tipični su ovim Indijancima. Karakteristično im je i što su oduvijek bili malobrojni, ali i izdijeljeni na brojne manje segmente, 'tribelete' ili bande. -Plemenima u Pacifičkim predjelima Sjedinjenih Država, osobito u Oregonu i Kaliforniji imena završavaju na -Tunne (pa imamo Tututunne, Naltunnetunne, Khwaishtunnetunne, etc.). Svi ovi nastavci na plemenskim imenima označavaju riječ 'ljudi' i dokazuju kako su Atapaski plemena koja vuku zajedničko porijeklo, i koja su dok se nisu rastepli po ogromnom području zapadne Sjeverne Amerike nekada živjeli zajedno. Jezici Kutchin i Navaho Indijanaca, razlikuju se tek nešto više nego njemački od engleskog.
Treća grupa, danas po broju najmnogoljudnija nastava američki Jugozapad, predjele istočne Arizone i južnog i zapadnog Novog Meksika. Ova najjužnija skupina nastanila se među miroljubivim Pueblima, gdje su se osim sakupljanjem i lovom bavili i pljačkom svojih susjeda.

Sjeverni (Northern Athapaskans)

Ahtena, Babine (uključujući Hwotsotenne i Nataotin), Bear Lake (Satudene, Sahtúgot’ine), Beaver (Tsattine), Carrier (Takulli; bande: Naskoten, Natliwoten), Chilcotin, Chipewyan, Dihai-kutchin, Dogrib (Tlingchadinne), Han (Han-kutchin), Hare (Kawchottine, K’áshogot’ine), Ingalik, Innoka-khotana, Koyukon, Kutcha-kutchin, Mountain (Shihgot’ine, Sihta gotine), Nabesna, Nahane, Nakotcho-kutchin, Natsit-kutchin, Sarsi, Sekani, Slavey, Stuwihamuk (Nicola), Tagish, Tahltan, Takkuth-kutchin, Tanaina, Tanana, Tatlit-kutchin, Tennuth-kutchin, Tranjik-kutchin, Tsetsaut, Tutchone, Vunta-kutchin, Yellowknife (Tatsanottine).

Pacifički (Pacific ili Central Athapaskans)

Applegate, Bear River*, Chasta Costa, Chetco, Chilula*, Clatskanie, Coquille (Mishikhwutmetunne), Euchre Creek (Yukichetunne), Galice (Taltushtuntude), Gusladada, Henaggi, Hupa*, Joshua (Chemetunne), Kato*, Kekawaka, Kwalhioqua (Washington), Kwatami (Sixes River), Lassik*, Mattole*, Mikonotunne, Naltunnetunne, Nongatl (Saia)*, Pistol River (Chetleschantunne), Quatomah (Port Orford), Sinkyone*, Tolowa*, Tsnungwe, Tututni, Tututunne,Umpqua, Wailaki (Kenesti)*, Whilkut*, Wishtenatin (Khwaishtunnetunne). (*Kalifornija; neoznačeni Oregon)

Južni ili Apački (Southern /Apachean/ Athapaskans)

Apache, Chiricahua (Warm Springs Apači, Mimbre), Jano*, Jicarilla, Jocome*, Kiowa Apache (Semat) (Oklahoma), Lipan (bande: Tucubante), Mescalero, Navaho, Pinaleño, Toboso*, Western Apache (: Cibecue; San Carlos Apache: Apache Peaks, Aravaipa, Pinal, San Carlos; Tonto; White Mountain) (*Mexico; neoznačeni SAD)

Po istom zemljopisnom kriteriju grupiramo athapaskanske jezike: sjevernoathapaskanski jezici, athapaskanski jezici tihooceanske obale i južnoathapaskanski jezici (apački).

Literatura

PETITOT, Monographie des Déné-Dindjie (Paris 1876);

IDEM, Traditions indiennes du Canada nord-ouest(Paris 1883); IDEM, Quinze ans sous le cercle polaire (Paris, 1889): IDEM, Autour du grand lac des Esclaves (Paris 1891); IDEM, Exploration de la région du grand lac des Ours (Paris, 1893), and many other works.

MORICE, The Western Dénés (Toronto 1889);

IDEM Notes on the Western Dénés (Toronto 1894); IDEM Au pays de l'ours noir (Paris 1897) IDEM, The Great Déné Race (2 vols., Vienna Austria), and about a dozen monographs on the Dénés.

Vanjske poveznice

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Athapaskan (jezična porodica)'''-->[[Datoteka:Na-Dene langs.png|mini|Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji  Na-Dené na tlu Sjeverne Amerike (athapaskanski + eyački + tlingitski).]] '''Athapaskan''' (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska,  Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i jezikoslovni naziv plemenima i [[jezici|jezicima]] sjevernoameričkih  Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice [[Na-Déné]]. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne [[Kanada|Kanade]], zapadnog [[SAD]]-a i [[Aljaska|Aljaske]], to su:
+[[Datoteka:Na-Dene langs.png|mini|Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji  Na-Dené na tlu Sjeverne Amerike (athapaskanski + eyački + tlingitski).]] '''Athapaskan''' (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska,  Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i jezikoslovni naziv plemenima i [[jezici|jezicima]] sjevernoameričkih  Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice [[Na-Déné]]. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne [[Kanada|Kanade]], zapadnog [[SAD]]-a i [[Aljaska|Aljaske]], to su:
 *''Sjeverni Atapaski'' (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih  lovaca i ribara, bila je prilično jednolična. Simboli kulture su im [[krplje]], [[kanu]], '[[toboggan]]' (vrsta primitivnih saonica koje vuku psi), lov na [[karibu]]a,  [[sob]]ove i [[ribolov]]. [[Agrikultura]] je ovdje potpuno odsutna. -Jezici ovih plemena srodni su jezicima Pacifičkih (Središnjih) i Južnih (apačkih) Atapaska. U plemenskim imenima česti su sufiksi –tine, -dine, -tunne. Tako [[Navaho]] Indijanci iz [[Arizona|Arizone]] sebe nazivaju  Dine (u značenju 'ljudi'), istovremeno [[Dogrib]] Indijanci iz Kanade domorodački se zovu Tlingchadinne.
 *Druga skupina zvana [[Pacifički Atapaski|Središnja ili Pacifička]] (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća sa okruglim otvorom koji služi za ulaz i izlaz, 'žetva' žira, parne kupelji, 'skalp' djetlića, koji ima vrijednost novca i ribolov (losos), tipični su ovim Indijancima. Karakteristično im je i što su oduvijek bili malobrojni, ali i izdijeljeni na brojne manje segmente, 'tribelete' ili bande.  -Plemenima u Pacifičkim predjelima Sjedinjenih Država, osobito u Oregonu i Kaliforniji imena završavaju na  -Tunne (pa imamo [[Tututunne]], [[Naltunnetunne]], Khwaishtunnetunne, etc.). Svi ovi nastavci na plemenskim imenima označavaju riječ '[[ljudi]]' i dokazuju kako su Atapaski plemena koja vuku zajedničko porijeklo, i koja su dok se nisu rastepli po ogromnom području zapadne Sjeverne Amerike nekada živjeli zajedno. Jezici Kutchin i Navaho Indijanaca, razlikuju se tek nešto više nego njemački od engleskog.