Razlika između inačica stranice »Sirijska pustinja«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (bny) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Coord|33|33|33|N|38|83|33|E|display=title}} | |||
[[Datoteka:Syrian Desert.png|mini|250x250px|Sirijska pustinja na topografskom zemljovidu]] | [[Datoteka:Syrian Desert.png|mini|250x250px|Sirijska pustinja na topografskom zemljovidu]] | ||
'''Sirijska pustinja''' ([[Arapski jezik|arapski]]: بادية الشام, ''Bādiyat al-Shām''), poznata i kao '''Sirijska stepa''', '''Jordanska stepa''' ili '''Badia''',<ref name=":0">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=BBA_HxFizNgC&pg=PA453|title=Grasslands of the World|author1=Suttie, J.M.|author2=Reynolds, Stephen G.|author3=Batello, Caterina|publisher=FAO|year=2005|isbn=978-92-5-105337-9|page=453.}}</ref> je regija [[pustinja]], [[Stepska klima|polupustinja]] i [[stepa]] koje pokriva 500.000 km<sup>2</sup> [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući dijelove [[Sirija|Sirije]], sjeveroistočnog [[Jordan]]a, sjeverne [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i zapadnog [[Irak]]a. Pokriva 85 % površine Jordana<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.badiafund.gov.jo/en/node/310|title=Jordan Badia {{!}} The Hashemite Fund for Development of jordan Badia|website=www.badiafund.gov.jo|access-date=December 12 2019}}</ref> i 55 % Sirije.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.fao.org/docrep/006/y5097e/y5097e04.htm|title=The rangelands of the Syrian Arab Republic|publisher=FAO|accessdate=December 12 2019}}</ref> Na jugu se stapa s [[Arabijska pustinja|Arabijskom pustinjom]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Harris|first1=Nathaniel|last2=Parker|first2=Steve|title=Atlas of the World's Deserts|url=https://books.google.com/books?id=CNCWeuxKR2gC&pg=PA49|year=2003|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-57958-310-1|page=49.}}</ref> Ovo područje reljefno je otvoreno, kameno<!--or gravelly [[desert pavement]]-->, mjestimice ispresijecano s [[vadi]]jima.<ref name=betts>{{Citiranje knjige|last1=Betts|first1=Alison|author-link=Alison Betts|title=The Harra and the Hamad : excavations and surveys in Eastern Jordan, vol. 1.|date=1996|publisher=Collis Publication|location=England|isbn=9781850756149|page=1|url=https://books.google.co.uk/books?id=VvKfQAST33YC|accessdate=December 12 2019}}</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572123/Syrian_Desert.html |title=Syrian Desert |accessdate=December 12 2019 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080113195931/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572123/Syrian_Desert.html |archivedate=January 13, 2008 }}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=New International Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=GRUoAAAAYAAJ&pg=PA795|year=1914|publisher=Dodd, Mead|page=795}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/579014/Syrian-Desert Syrian Desert, Encarta]</ref> | '''Sirijska pustinja''' ([[Arapski jezik|arapski]]: بادية الشام, ''Bādiyat al-Shām''), poznata i kao '''Sirijska stepa''', '''Jordanska stepa''' ili '''Badia''',<ref name=":0">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=BBA_HxFizNgC&pg=PA453|title=Grasslands of the World|author1=Suttie, J.M.|author2=Reynolds, Stephen G.|author3=Batello, Caterina|publisher=FAO|year=2005|isbn=978-92-5-105337-9|page=453.}}</ref> je regija [[pustinja]], [[Stepska klima|polupustinja]] i [[stepa]] koje pokriva 500.000 km<sup>2</sup> [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući dijelove [[Sirija|Sirije]], sjeveroistočnog [[Jordan]]a, sjeverne [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i zapadnog [[Irak]]a. Pokriva 85 % površine Jordana<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.badiafund.gov.jo/en/node/310|title=Jordan Badia {{!}} The Hashemite Fund for Development of jordan Badia|website=www.badiafund.gov.jo|access-date=December 12 2019}}</ref> i 55 % Sirije.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.fao.org/docrep/006/y5097e/y5097e04.htm|title=The rangelands of the Syrian Arab Republic|publisher=FAO|accessdate=December 12 2019}}</ref> Na jugu se stapa s [[Arabijska pustinja|Arabijskom pustinjom]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Harris|first1=Nathaniel|last2=Parker|first2=Steve|title=Atlas of the World's Deserts|url=https://books.google.com/books?id=CNCWeuxKR2gC&pg=PA49|year=2003|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-57958-310-1|page=49.}}</ref> Ovo područje reljefno je otvoreno, kameno<!--or gravelly [[desert pavement]]-->, mjestimice ispresijecano s [[vadi]]jima.<ref name=betts>{{Citiranje knjige|last1=Betts|first1=Alison|author-link=Alison Betts|title=The Harra and the Hamad : excavations and surveys in Eastern Jordan, vol. 1.|date=1996|publisher=Collis Publication|location=England|isbn=9781850756149|page=1|url=https://books.google.co.uk/books?id=VvKfQAST33YC|accessdate=December 12 2019}}</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572123/Syrian_Desert.html |title=Syrian Desert |accessdate=December 12 2019 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080113195931/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572123/Syrian_Desert.html |archivedate=January 13, 2008 }}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=New International Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=GRUoAAAAYAAJ&pg=PA795|year=1914|publisher=Dodd, Mead|page=795}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/579014/Syrian-Desert Syrian Desert, Encarta]</ref> | ||
Inačica od 08:56, 14. travnja 2022.
Sirijska pustinja (arapski: بادية الشام, Bādiyat al-Shām), poznata i kao Sirijska stepa, Jordanska stepa ili Badia,[1] je regija pustinja, polupustinja i stepa koje pokriva 500.000 km2 Bliskog istoka, uključujući dijelove Sirije, sjeveroistočnog Jordana, sjeverne Saudijske Arabije i zapadnog Iraka. Pokriva 85 % površine Jordana[2] i 55 % Sirije.[3] Na jugu se stapa s Arabijskom pustinjom.[4] Ovo područje reljefno je otvoreno, kameno, mjestimice ispresijecano s vadijima.[5][6][7][8]
Lokacija i ime
Pustinja je omeđena Dolinom rijeke Orontes i vulkanskim područjima Harrat al-Shama prema zapadu, te Eufratom na istoku. Na sjeveru, pustinja se pretvara u plodnija travnata područja, dok se na jugu pretapa u Arabijsku pustinju.[5]
Prema nekim izvorima, Sirijska pustinja i "Pustinja Hamad" su sinonimi[9], dok drugi izvori ime Hamad vežu za južnu središnju visoravan[10], dok neki cijelu regiju nazivaju Hamad, a Sirijsku pustinju izjednačavaju s njenim sjevernim dijelom.[11] Neki dijelovi Sirijske pustinje imaju zasebna imena, pa se tako područja oko gradova Palmire i Homsa poknekad nazivaju Palmirska pustinja ili Homska pustinja.[12] Istočni dio Sirijske pustinje, u području sirijsko-iračke granice, tj. na zapadu Iraka, se u Iraku ponekad naziva Zapadna pustinja.[13][14]
.jpg)
Sirijska pustinja je poznata i pod nazivom Shamiyah.[15] te Badiyat al-Sham (ili Badiyat ash-Sham)[14][13]
Zemljopis
U središtu pustinje nalazi se plato Hamad, regija na nadmorskoj visini između 700 i 900 m n/m, ravna, kamena polupustinja od vapnenačkog tla s rožnjačkim šljunkom. Ono malo kiše što padne na plato otiče u lokalne slane ravnice (Sabkha). Najveći vrhovi na platou su Khawr um Wual u Saudijskioj Arabiji (oko 1000 m/nm) i Jebel Aneiza (960 m/nm) na tromeđi Jordana, Iraka i S. Arabije[16][17]
Zajedno s pustinjama Arapskog poluotoka, ova je pustinja opisana kao jedna od najsuših pustinja na svijetu.[18]
Živi svijet
Neke od biljaka Sirijske pustinje su Salsola vermiculata, Stipa barbata, Artemisia herba-alba i Atriplex leucoclada.[1] Pustinjski ekosustav je ugrožen sušom, pretjeranom ispašom, lovom i drugim ljudskim aktivnostima. Neke autohtone životinje više ne žive u ovom području, a mnoge cvjetnice su izumrle, te zamijenjene travama s nižom prehrambenom vrijednošću za stoku.[19]
Sirijska pustinja je postojbina sirijskog hrčka.[20]
Rode, čaplje, ždralovi, manje barske ptice, patkarice, kao i grabežljivci posjećuju sezonska jezera. Mali su glodavci uobičajeni, kao i njihovi grabežljivci kao što su zmije, Škorpioni i lažni pauci. U prošlosti su tu boravili i gazele, vukovi, čagljevi, lisice, mačke i karakali, nojevi, čite, Alcelaphus buselaphus i kulan. Veći sisavci se više ne mogu naći, a vjeruje se da je to posljedica lova od strane ljudi.[5][15]
Povijest
Antičko doba
Pustinja je od pradavnih vremena bila naseljena beduinskim plemenima, a mnoga od tih plemena i danas žive u njoj, uglavnom u gradovima i naseljima pokraj oaza. Neki se Beduini i danas pridržavaju načina života.
Moderna povijest
Gospodarstvo i poljoprivreda
Uz niske oborine i slabu kvalitetu tla, područje se uglavnom koristi za ispašu stoke. beduinski pastiri, od kojih mnogi još uvijek žive kao nomadi, uzgajaju oko 12 milijuna ovaca i koza, kao i manji broj deva.[21]
Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, koji ima za cilj ublažavanje ruralnog siromaštva, godine 1995. je u suradnji sa sirijskom vladom pokrenuo je projekt rehabilitacije više od milijun hektara degradirane zemlje u sirijskoj Badiji. U nekim je područjima, kad je paša bila ograničena, došlo do spontanog povratka mnogih autohtonih biljaka. U ostalim područjima koja su bila znatno degradirana, ograničenja ispaše dopunjena su ponovnim sjetvom i sadnjom krmnih vrsta. Do trenutka završetka projekta 2010. godine zasađeno je gotovo četvrt milijuna hektara, a zasađeno je gotovo stotinu tisuća hektara domaćim krmnim grmljem. Rezultat je bio velik uspjeh, jer su neki stočari prijavili desetostruko povećanje produktivnosti stoke.[21]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Suttie, J.M.; Reynolds, Stephen G.; Batello, Caterina (2005). Grasslands of the World. FAO. str. 453.. ISBN 978-92-5-105337-9. https://books.google.com/books?id=BBA_HxFizNgC&pg=PA453
- ↑ "Jordan Badia | The Hashemite Fund for Development of jordan Badia". http://www.badiafund.gov.jo/en/node/310 Pristupljeno 12. prosinca 2019.
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},