Razlika između inačica stranice »Zvonimir Pelajić«
m (bnz) |
m |
||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zvonimir Pelajić''' ([[Plavna]], [[1950.]] - Plavna, [[28. veljače]] [[2016.]], Plavna),<ref name="HNV">[http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=1529 Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] ''Preminuo Zvonimir Pelajić'', 29. veljače 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)</ref> umirovljeni nastavnik glazbenog iz [[Plavna|Plavne]].<ref>[http://hnl.org.rs/?p=650 Obilježen Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji], Hrvatska nezavisna lista Subotica/Hrvatske novine, 14. prosinca 2014.</ref> Bio je istaknuti hrvatski djelatnik u kulturi.<ref name="Radio Subotica-hr">[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0301hr.html#2 Radio Subotica na hrvatskom jeziku] ''Preminuo Zvonimir Pelajić'', 1. ožujka 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)</ref> Višegodišnji zborovođa i orguljaš u župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni.<ref name="HNV"/> | {{Infookvir životopis | ||
| ime = Zvonimir Pelajić | |||
| slika = | |||
| veličina = | |||
| opis slike = | |||
| pseudonim = | |||
| rođenje = [[1950.]] | |||
| smrt = [[28. veljače]] [[2016.]] | |||
| nacionalnost = [[Hrvat]] | |||
| poznat_po = | |||
| zanimanje = [[pedagog]], [[muzikolog]] | |||
}} | |||
'''Zvonimir Pelajić''' ([[Plavna]], [[glazba u 1950.|1950.]] - Plavna, [[28. veljače]] [[glazba u 2016.|2016.]], Plavna),<ref name="HNV">[http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=1529 Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] ''Preminuo Zvonimir Pelajić'', 29. veljače 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)</ref> umirovljeni nastavnik glazbenog iz [[Plavna|Plavne]].<ref>[http://hnl.org.rs/?p=650 Obilježen Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji], Hrvatska nezavisna lista Subotica/Hrvatske novine, 14. prosinca 2014.</ref> Bio je istaknuti hrvatski djelatnik u kulturi.<ref name="Radio Subotica-hr">[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0301hr.html#2 Radio Subotica na hrvatskom jeziku] ''Preminuo Zvonimir Pelajić'', 1. ožujka 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)</ref> Višegodišnji zborovođa i orguljaš u župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni.<ref name="HNV"/> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođen u Plavni. U Osijeku završio teorijski odjel Srednje glazbene škole. Za boravka u Osijeku počeo je učiti [[esperanto]]. U Beogradu završio prvi stupanj Fakulteta glazbene umjetnosti. Nakon toga radio je u BiH u Višegradu dvije godine, nakon čega se vratio u rodnu Plavnu gdje je predavao glazbenu kulturu u mjesnoj osnovnoj školi sve do umirovljenja. <ref name="HNV"/> Esperanto je diplomirao na Hrvatskom esperanto institutu u Zagrebu te je u više škola održavao tečajeve esperanta.<ref name="HNV"/> | Rođen u Plavni. U Osijeku završio teorijski odjel Srednje glazbene škole. Za boravka u Osijeku počeo je učiti [[esperanto]]. U Beogradu završio prvi stupanj Fakulteta glazbene umjetnosti. Nakon toga radio je u BiH u Višegradu dvije godine, nakon čega se vratio u rodnu Plavnu gdje je predavao glazbenu kulturu u mjesnoj osnovnoj školi sve do umirovljenja. <ref name="HNV"/> Esperanto je diplomirao na Hrvatskom esperanto institutu u Zagrebu te je u više škola održavao tečajeve esperanta.<ref name="HNV"/> | ||
Aktivni sudionik života hrvatske zajednice od 1990. godine, kada je osnovan Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Inicijator osnutka Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva 'Matoš' u Plavni u kome je bio vidljivo angažiran. Redoviti dopisnik [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatske riječi]] otkad je taj tjednik počeo izlaziti. Pisao je priloge o raznim događanjima, priosnio je hrvatskoj zajednici vlastitim razmišljanjima i pogledima. Autor je članaka o pojedinim, često prešućivanim velikanima, čija su djela i zasluge zanemarene u hrvatskoj i široj zajednici. Na njegovu inicijativu nastala je manifestacija 'Dani dr. Josipa Andrića i A. G. Matoša', koja se svake godine održava u Plavni. <ref name="Radio Subotica-hr"/> | |||
Dao je veliki doprinos u radu [[HKUPD Matoš, Plavna|HKUPD-a „Matoš”]] iz Plavne, u čijoj se organizaciji održavaju se [[Dani Antuna Gustava Matoša i Josipa Andrića]].<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/i-lj/ifkovic-zlatko/19198-z-ifkovic-dodijeljena-priznanja-zasluznim-clanovima-hrvatske-zajednice-u-srbiji-za-2014.html Dodijeljena priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice u Srbiji za 2014.], Hrvatsko kulturno vijeće, piše: [[Zlatko Ifković]], 15. prosinca 2014. </ref> Bio je sudac za dodjelu nagrada na natječaju za najlipšu neobjavljenu pismu na šokačkoj ikavici na [[Šokačko veče|Šokačkoj večeri]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/206-u-sonti-odrano-viii-okako-vee U Sonti održano „VIII. Šokačko veče“ ], [[ZKVH]]</ref> Suradnik je [[Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata|godišnjaka]] za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata<ref>[http://www.godisnjak.zkvh.org.rs Godišnjak] Sadržaji brojeva</ref> Pisao je za subotičku [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatsku riječ]]. Suradnik je na projektu [[Leksikon podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca|Leksikona podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca]].<ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=15886:jezik-u-temelju-hrvatske-samobitnosti-i-povijesti-na-prostoru-bake-i-podunavlja&catid=9:vijesti-dijaspora&Itemid=26 Jezik u temelju hrvatske samobitnosti i povijesti na prostoru Bačke i Podunavlja], 30.07.2011.</ref> Prilozi su mu objavljeni i u Časopisu za književnost i umjetnost [[Nova riječ]] (Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata), katoličkom mjesečniku [[Zvonik (časopis)|Zvonik]] i povremeno u [[Glas ravnice|Glasu ravnice]]. Suautor je monografije o Matošu. Sa skupinom autora prilozi mu se nalaze u knjizi Priča o fotografiji [[Dražen Prćić|Dražena Prćića]]. <ref name="HNV"/> | |||
Izlagao je na znanstvenim skupovima i okruglim stolovima, sudjelovao na predstavljanjima knjiga na književnim večerima, a iznimno se angažirao u istraživanju kulturne baštine Hrvata u Bačkoj. Sudionik [[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]] u Subotici, Međunarodnog okruglog stola [[Urbani Šokci]] u Somboru i Osijeku, Međunarodnog skupa o pasionskoj baštini i dr. <ref name="HNV"/> Zaslužan za uspostavu znanstveno-kulturnih sveza s ustanovama, poput Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te s Društvom A. G. Matoša u Tovarniku i UG Šokačka grana u Osijeku. <ref name="HNV"/> | Izlagao je na znanstvenim skupovima i okruglim stolovima, sudjelovao na predstavljanjima knjiga na književnim večerima, a iznimno se angažirao u istraživanju kulturne baštine Hrvata u Bačkoj. Sudionik [[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]] u Subotici, Međunarodnog okruglog stola [[Urbani Šokci]] u Somboru i Osijeku, Međunarodnog skupa o pasionskoj baštini i dr. <ref name="HNV"/> Zaslužan za uspostavu znanstveno-kulturnih sveza s ustanovama, poput Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te s Društvom A. G. Matoša u Tovarniku i UG Šokačka grana u Osijeku. <ref name="HNV"/> | ||
| Redak 14: | Redak 27: | ||
Pokopan je 1. ožujka 2016. u Plavni.<ref name="Radio Subotica-hr"/> | Pokopan je 1. ožujka 2016. u Plavni.<ref name="Radio Subotica-hr"/> | ||
Postumno je objavljena knjiga njegovih tekstova ''Kronike zavičajnih refleksija''. Izašla je početkom lipnja 2018. godine iz tiska, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne a kao prva u Biblioteci Baštinski zapisi. Tekstove za knjigu je izabrala i priredila [[Katarina Čeliković]], recenzentice su Sonja Periškić i [[Ljubica Vuković Dulić]], urednik je [[Tomislav Žigmanov]] dok je likovna oprema rad [[Darko Vuković|Darka Vukovića]]. Tematske cjeline su tematski grupiranih u sljedeće cjeline: Sadržajne sastavnice kulturnog prostora bačkih Hrvata, Crtice o umjetničkim praksama, Foto kronike male zavičajne povijesti i Zapisi o knjigama suzavičajnika. Važan je prinos kulturne povijesti bačkih Hrvata, napose Šokaca iz Plavne, Vajske i Bođana. Djelo potvrđuje autorovu zainteresiranost za zapisivanje i popularizaciju zavičajnih povijesti, osobito tih triju sela. "''Nastojeći zapisati, trudio se promišljati i oživljavati ono zaboravljeno ili prešućeno.''"<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/sva-izdanja/24-sunakladnistvo/5509-kronike-zavicajnih-refleksija ''Kronike zavičajnih refleksija '']. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Nedatirani članak. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 19: | Redak 34: | ||
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] | [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] | ||
[[Kategorija:Plavna]] | |||
Trenutačna izmjena od 07:53, 14. travnja 2022.
| Zvonimir Pelajić | |
| Rođenje | 1950. |
|---|---|
| Smrt | 28. veljače 2016. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | pedagog, muzikolog |
| Portal o životopisima | |
Zvonimir Pelajić (Plavna, 1950. - Plavna, 28. veljače 2016., Plavna),[1] umirovljeni nastavnik glazbenog iz Plavne.[2] Bio je istaknuti hrvatski djelatnik u kulturi.[3] Višegodišnji zborovođa i orguljaš u župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni.[1]
Životopis
Rođen u Plavni. U Osijeku završio teorijski odjel Srednje glazbene škole. Za boravka u Osijeku počeo je učiti esperanto. U Beogradu završio prvi stupanj Fakulteta glazbene umjetnosti. Nakon toga radio je u BiH u Višegradu dvije godine, nakon čega se vratio u rodnu Plavnu gdje je predavao glazbenu kulturu u mjesnoj osnovnoj školi sve do umirovljenja. [1] Esperanto je diplomirao na Hrvatskom esperanto institutu u Zagrebu te je u više škola održavao tečajeve esperanta.[1]
Aktivni sudionik života hrvatske zajednice od 1990. godine, kada je osnovan Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Inicijator osnutka Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva 'Matoš' u Plavni u kome je bio vidljivo angažiran. Redoviti dopisnik Hrvatske riječi otkad je taj tjednik počeo izlaziti. Pisao je priloge o raznim događanjima, priosnio je hrvatskoj zajednici vlastitim razmišljanjima i pogledima. Autor je članaka o pojedinim, često prešućivanim velikanima, čija su djela i zasluge zanemarene u hrvatskoj i široj zajednici. Na njegovu inicijativu nastala je manifestacija 'Dani dr. Josipa Andrića i A. G. Matoša', koja se svake godine održava u Plavni. [3]
Dao je veliki doprinos u radu HKUPD-a „Matoš” iz Plavne, u čijoj se organizaciji održavaju se Dani Antuna Gustava Matoša i Josipa Andrića.[4] Bio je sudac za dodjelu nagrada na natječaju za najlipšu neobjavljenu pismu na šokačkoj ikavici na Šokačkoj večeri.[5] Suradnik je godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata[6] Pisao je za subotičku Hrvatsku riječ. Suradnik je na projektu Leksikona podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca.[7] Prilozi su mu objavljeni i u Časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ (Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata), katoličkom mjesečniku Zvonik i povremeno u Glasu ravnice. Suautor je monografije o Matošu. Sa skupinom autora prilozi mu se nalaze u knjizi Priča o fotografiji Dražena Prćića. [1] Izlagao je na znanstvenim skupovima i okruglim stolovima, sudjelovao na predstavljanjima knjiga na književnim večerima, a iznimno se angažirao u istraživanju kulturne baštine Hrvata u Bačkoj. Sudionik Dana Balinta Vujkova u Subotici, Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci u Somboru i Osijeku, Međunarodnog skupa o pasionskoj baštini i dr. [1] Zaslužan za uspostavu znanstveno-kulturnih sveza s ustanovama, poput Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te s Društvom A. G. Matoša u Tovarniku i UG Šokačka grana u Osijeku. [1]
U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata bio je u dva mandata bio član Upravnog odbora (2008.–2016.). [3]
Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije 2014. ga je godine nagradilo priznanjem „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi.[8], prigodom proslave Dana izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće. Za nagradu ga je kandidirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. [3]
Pokopan je 1. ožujka 2016. u Plavni.[3]
Postumno je objavljena knjiga njegovih tekstova Kronike zavičajnih refleksija. Izašla je početkom lipnja 2018. godine iz tiska, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne a kao prva u Biblioteci Baštinski zapisi. Tekstove za knjigu je izabrala i priredila Katarina Čeliković, recenzentice su Sonja Periškić i Ljubica Vuković Dulić, urednik je Tomislav Žigmanov dok je likovna oprema rad Darka Vukovića. Tematske cjeline su tematski grupiranih u sljedeće cjeline: Sadržajne sastavnice kulturnog prostora bačkih Hrvata, Crtice o umjetničkim praksama, Foto kronike male zavičajne povijesti i Zapisi o knjigama suzavičajnika. Važan je prinos kulturne povijesti bačkih Hrvata, napose Šokaca iz Plavne, Vajske i Bođana. Djelo potvrđuje autorovu zainteresiranost za zapisivanje i popularizaciju zavičajnih povijesti, osobito tih triju sela. "Nastojeći zapisati, trudio se promišljati i oživljavati ono zaboravljeno ili prešućeno."[9]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Preminuo Zvonimir Pelajić, 29. veljače 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)
- ↑ Obilježen Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Hrvatska nezavisna lista Subotica/Hrvatske novine, 14. prosinca 2014.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Radio Subotica na hrvatskom jeziku Preminuo Zvonimir Pelajić, 1. ožujka 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2016.)
- ↑ Dodijeljena priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice u Srbiji za 2014., Hrvatsko kulturno vijeće, piše: Zlatko Ifković, 15. prosinca 2014.
- ↑ U Sonti održano „VIII. Šokačko veče“ , ZKVH
- ↑ Godišnjak Sadržaji brojeva
- ↑ Jezik u temelju hrvatske samobitnosti i povijesti na prostoru Bačke i Podunavlja, 30.07.2011.
- ↑ Obilježen Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Hrvatska nezavisna lista Subotica/Hrvatske novine, 14. prosinca 2014.
- ↑ Kronike zavičajnih refleksija . Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Nedatirani članak. Pristupljeno 14. travnja 2022.