Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Silur: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bny
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Silur'''-->[[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza|kaledonske orogeneze]].]]
[[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza|kaledonske orogeneze]].]]
'''Silur''' je pojam iz [[geologija|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a.
'''Silur''' je pojam iz [[geologija|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a.



Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 03:55

Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta Hovedøy, u Norveškoj. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem kaledonske orogeneze.

Silur je pojam iz geologije koji označava period u razvoju Zemlje od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar paleozoika. Ovaj period dobio je naziv po keltskom plemenu Siluri s područja današnjeg Walesa.

Proteže se od kraja ordovicijskog perioda do početka devonskog perioda. Kao i sa svim drugim geološkim periodima, naslage stijena koje označavaju početak i kraj perioda su precizno identificirane, ali točni datumi variraju oko 5-10 milijuna godina. Osnova za početak silura je označena u doba masovnog izumiranja, kada je 60% svih morskih vrsta bilo izbrisano.

Podjela

Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju priznaje podjelu silura na četiri geološke epohe koje se pak dijele u geološka doba:[1]

  • pridolij od 418,7 ± 2,7 do 416.0 ± 2,8 milijuna godina
  • ladlov od 422,9 ± 2,5 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina
    • ludford od 421,3 ± 2,6 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina
    • gorst od 422,9 ± 2,5 do 421,3 ± 2,6 milijuna godina
  • venlok od 428,2 ± 2,3 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina
    • homer od 426,2 ± 2,4 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina
    • šinvud od 428,2 ± 2,3 do 426,2 ± 2,4 milijuna godina
  • landoveri od 443,7 ± 1,5 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina
    • telih od 436,0 ± 1,9 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina
    • aeron od 439,0 ± 1,8 do 436,0 ± 1,9 milijuna godina
    • rudan od 443,7 ± 1,5 do 439,0 ± 1,8 milijuna godina

Paleogeografija

U većem dijelu silura raspored kopna i mora ostao je kao i u kambriju, ali su potkraj silura nastale promjene u vezi s kaledonskim orogenetskim ciklusom. Na području Irske, Škotske i sjeverozapadne Skandinavije izdiglo se novo ulančano Kaledonsko gorje. Izdizanja je bilo i u mnogim drugim područjima, ali slabijeg intenziteta. U vezi s orogenetskim pokretima postojala je i znatna vulkanska aktivnost. Sredinom silura jezgre današnjega euroazijskoga i sjevernoameričkoga kontinenta bile su unutar tropskog pojasa, a Gondvansko kopno (Indija, Arabija, Afrika, Južna Amerika, Australija, Antarktika) bilo je smješteno oko južnoga pola i djelomice je dosezalo južno suptropsko područje. Tadašnji oceanski prostori obuhvaćali su golema prostranstva oko sjevernoga pola. Takav raspored kontinenata tijekom silura odrazio se i u taložnim procesima, u kojima su prevladavali morski sedimenti. U plitkim morima uz obode štitova (baltičkoga, kanadskoga) ima klastičnih naslaga i nešto vapnenca, a u duljim geosinklinalnim morima škriljevaca, sitnozrnatih pješčenjaka, tufova i sl.[2]

Poznata su i silurska područja u Velikoj Britaniji i Skandinaviji, a u Hrvatskoj je silur dokazan u slavonskim planinama (Psunj, Papuk, Krndija), u kremeno-sericitnim filitima s ostatcima graptolita.[2]

Flora i fauna

Novo kaledonsko kopno s mnogim zaostalim močvarama bilo je pogodna sredina za razvoj kopnenoga biljnog i životinjskog svijeta. Od biljaka su u siluru živjele ponajprije primitivne papratnjače, osobito Psilophytinae i Lycopodinae, a od životinja kralježnjaci, besčeljusnjače (Agnatha) i prvi pravi predstavnici slatkovodnih i morskih riba čeljustousta (Gnathostomata) acanthodi te placodermi, koji s agnatima čine tzv. ribe oklopnjače. Život se za silura odvijao uglavnom u moru. Od biljaka su se isticale vapnenačke alge, a među životinjama graptoliti (Monograptus, Cephalograptus, Rastrites i dr.), koji su u siluru doživjeli drugi vrhunac u svojem razvoju, pa se silur zajedno s ordovicijem (razdoblje prvoga vrhunca) često naziva i dobom graptolita. Za pliće dijelove silurskoga mora važni su trilobiti (Phacops, Calymene, Dalmanites i dr.), ima i ramenonožaca, mahovnjaka, glavonožaca (Orthoceras, Cyrtoceras), školjkaša (Cardiola), puževa (Bellerophon), bodljikaša, krinoida (Cyathocrinus), mješinaca i praživotinja. Vjeruje se da su se potkraj silura pojavili i prvi amoniti (Ammonoidea).[2]

Galerija slika

Unutarnje poveznice

Reference

  1. Felix Gradstein, Jim Ogg & Alan Smith: A Geologic timescale. Cambridge University Press 2004. ISBN 9780521786737
  2. 2,0 2,1 2,2 Silur u Hrvatskoj enciklopediji, preuzeto 2. travnja 2014.
Paleozoik
Kambrij Ordovicij Silur Devon Karbon Perm
Silur
Landoveri Venlok Ladlov Pridolij
Rudan | Aeron | Telih Šinvud | Homer Gorst | Ludford