Yabutí: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 4. travanj 2022. u 12:16

Yabuti (Djeoromitxí, Jeoromitxi, Jabutí, Jaboti, Kipiu, Quipiú).- Pleme zapadnobrazilskih Indijanaca danas nastanjeno na području postaje Rio Branco u Rondôniji. Prema PROEL-u preostalo ih je još 100, dok YWAM izvještava da (1990.) još samo petorica ljudi zna ovaj jezik (zvan i jeoromitxi), inače član istoimene porodice i Velike porodice Macro-Ge.

Yabutí su srodni plemenima Arikapú i Mašubi sa kojima pripadaju istoimenoj porodici. U istočnoj Rondôniji zapisani na područku rezervata Terra Indígena Rio Branco (na kojemu je 1985 bilo 213 Indijanaca iz više plemena -Makuráp i Tupari). Druga grupa bijaše na rezervatu Terra Indígena Guaporé (sa plemenom Makuráp), općina Guajará-Mirim, (241 Indijanac |1986.), ali iz više plemena, nisu posebno popisivani, pa je brojno stanje Yabutija ostalo nepoznato. U niovuje vrijeme brojno stanje iznosi 190 etničkih (2009 FUNASA); 215 (Siasi/Sesai, 2012).

Bijelcima su Jaboti poznati tek od početka 20-tog stoljeća, i to pod imenom Jaboti. Naziv Djeoromitxí možda je isprva označavao lokalnu poskupinu ili klan. Nazivi Kipiu i Quipiú zablježila je Snethlageova ekspedicija 1934., i također se vjerojatno odnosi na neku lokalnu podskupnu.^[1].

Naziv Jabuti posuđenica je iz tupi jezika koja označava kornjaču Testudo tabulata, odnosno Chelonoidis denticulata, koja se u brazilskom portugalskom naziva Jabuti-tinga. Tradicionalno se satoje od 5 podgrupa, to su viz.: Joromité, Kunonerê, Kurofê, Kunambirô i Oricotaré.

Literatura

MINDLIN, Betty. Antologia de mitos dos povos Ajuru, Arara, Arikapu, Aruá, Kanoe, Jabuti e Makurap. São Paulo : Iamá, 1995. 67 p.
PIRES, Nádia Nascimento. Estudo da gramática da língua jeoromitxi (jabuti) : aspectos sintáticos das clausulas matrizes. Campinas : Unicamp, 1992. 157 p. (Dissertação de Mestrado)

Vanjske poveznice

Djeoromitxí

Indijanci : narodi

Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian

v • r • u Gé-Pano-Carib :: Macro-Gé

Bororoan • Botocudo • Caingangan • Camacanian • Carajan • Chiquitoan • Erikbaktsá • Fulnio • Gé • Guató • Machacalian • Malalí • Opayé • Oti • Patashó • Puri-Coroado • Yabuti

↑ Djeoromitxí

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Yabutí&oldid=468596"

Inačica od 26. srpanj 2021. u 00:39 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 4. travanj 2022. u 12:16 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Yabutí'''-->~~[[Datoteka:Jabutian languages.png\|mini\|Jabuti i drugi makro-ge narodi i jezici.]]		[[Datoteka:Jabutian languages.png\|mini\|Jabuti i drugi makro-ge narodi i jezici.]]
	'''Yabuti''' (Djeoromitxí, Jeoromitxi, Jabutí, Jaboti, Kipiu, Quipiú).- Pleme [[Brazil\|zapadnobrazilskih]] Indijanaca danas nastanjeno na području postaje [[Rio Branco]] u [[Rondônia\|Rondôniji]]. Prema PROEL-u preostalo ih je još 100, dok YWAM izvještava da ([[1990.]]) još samo petorica ljudi zna ovaj jezik (zvan i jeoromitxi), inače član istoimene porodice i Velike porodice [[Macro-Ge]].		'''Yabuti''' (Djeoromitxí, Jeoromitxi, Jabutí, Jaboti, Kipiu, Quipiú).- Pleme [[Brazil\|zapadnobrazilskih]] Indijanaca danas nastanjeno na području postaje [[Rio Branco]] u [[Rondônia\|Rondôniji]]. Prema PROEL-u preostalo ih je još 100, dok YWAM izvještava da ([[1990.]]) još samo petorica ljudi zna ovaj jezik (zvan i jeoromitxi), inače član istoimene porodice i Velike porodice [[Macro-Ge]].