Razlika između inačica stranice »Suliman«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Suliman'''-->'''Suliman'''<ref name="Mihovil">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik39.pdf Hrvatski glasnik br.39/2005.] Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.</ref> (mađ. ''Szulimán'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Suliman'''<ref name="Mihovil">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik39.pdf Hrvatski glasnik br.39/2005.] Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.</ref> (mađ. ''Szulimán'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.
Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.

Trenutačna izmjena od 02:29, 25. ožujka 2022.

Suliman[1] (mađ. Szulimán) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.

Ime

Usprkos vjerovanjima, ime sela ne dolazi od "Sulejman", nego prema sorti vinove loze koja raste po brdima, Szőlőmál-u. Početkom 15. st. se ovdašnja župa u spisima nalazi zapisana kao Zelewmal.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 8' sjeverne zemljopisne širine i 17° 48' istočne zemljopisne dužine. Rašađ je 3 km sjeverozapadno, Laslov je 1 km sjeveroistočno, Možgaj je 1,5 km istočno, Čerta je 2 km južno, Vislovo je 2 km jugozapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7932.

Povijest

Oko 1500-te, bila je posjedom Bálinta Töröka. Nakon odlaska Turaka, Hrvati i Mađari se vraćaju u ove krajeve. 1800-tih u ove krajeve su doseljeni i Nijemci.

Kultura

U Sulimanu su 1880. mjesni Hrvati sagradili crkvu posvećenu svetom Mihovilu[1].

Stanovništvo

Suliman ima 274 stanovnika (2001.). Većina su Mađari koji čine 77%, Romi čine blizu 2%. Nepoznato je 23%. Rimokatolika je 2/3, a kalvinista 7%.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik br.39/2005. Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.

Vanjske poveznice