Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sulfonska kiselina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sulfonska kiselina'''-->'''Sulfonske kiseline''' (prema lat. sulphur: sumpor), su alifatski ili aromatski organski spojevi koji sadrže sulfo-skupinu –SO<sub>3</sub>H vezanu za ugljikov atom neke ugljikovodične skupine, kao npr. u benzensulfonskoj kiselini (C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>SO<sub>3</sub>H). Rijetko se nalaze u prirodi, uz iznimku [[taurin]]a (NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>SO<sub>3</sub>H), kojega ima u [[žuč]]i. To su higroskopne krutine. Njihove soli i esteri nazivaju se sulfonati. U vodenoj otopini potpuno su disocirane. Vrlo su jake kiseline; trifluormetansulfonska kiselina (CF<sub>3</sub>SO<sub>3</sub>H), toliko je jaka da može protonirati [[Sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Alifatske sulfonske kiseline uglavnom se dobivaju oksidacijom ''tiola'', a aromatske izravnim djelovanjem sumporne kiseline na aromatske spojeve (sulfoniranje).
Sulfonske kiseline''' (prema lat. sulphur: sumpor), su alifatski ili aromatski organski spojevi koji sadrže sulfo-skupinu –SO<sub>3</sub>H vezanu za ugljikov atom neke ugljikovodične skupine, kao npr. u benzensulfonskoj kiselini (C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>SO<sub>3</sub>H). Rijetko se nalaze u prirodi, uz iznimku [[taurin]]a (NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>SO<sub>3</sub>H), kojega ima u [[žuč]]i. To su higroskopne krutine. Njihove soli i esteri nazivaju se sulfonati. U vodenoj otopini potpuno su disocirane. Vrlo su jake kiseline; trifluormetansulfonska kiselina (CF<sub>3</sub>SO<sub>3</sub>H), toliko je jaka da može protonirati [[Sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Alifatske sulfonske kiseline uglavnom se dobivaju oksidacijom ''tiola'', a aromatske izravnim djelovanjem sumporne kiseline na aromatske spojeve (sulfoniranje).


Sulfonske kiseline važni su međuprodukti u proizvodnji bojila, deterdženata i lijekova, kao kemijski međuproizvod, katalizator, itd.. [[Klorsulfonska kiselina]] se koristi za pripremu sulfonske kiseline.
Sulfonske kiseline važni su međuprodukti u proizvodnji bojila, deterdženata i lijekova, kao kemijski međuproizvod, katalizator, itd.. [[Klorsulfonska kiselina]] se koristi za pripremu sulfonske kiseline.

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:28

Sulfonske kiseline (prema lat. sulphur: sumpor), su alifatski ili aromatski organski spojevi koji sadrže sulfo-skupinu –SO3H vezanu za ugljikov atom neke ugljikovodične skupine, kao npr. u benzensulfonskoj kiselini (C6H5SO3H). Rijetko se nalaze u prirodi, uz iznimku taurina (NH2CH2CH2SO3H), kojega ima u žuči. To su higroskopne krutine. Njihove soli i esteri nazivaju se sulfonati. U vodenoj otopini potpuno su disocirane. Vrlo su jake kiseline; trifluormetansulfonska kiselina (CF3SO3H), toliko je jaka da može protonirati sumpornu kiselinu. Alifatske sulfonske kiseline uglavnom se dobivaju oksidacijom tiola, a aromatske izravnim djelovanjem sumporne kiseline na aromatske spojeve (sulfoniranje).

Sulfonske kiseline važni su međuprodukti u proizvodnji bojila, deterdženata i lijekova, kao kemijski međuproizvod, katalizator, itd.. Klorsulfonska kiselina se koristi za pripremu sulfonske kiseline.

Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, esteri su sedmi po redu razredni spojevi (slijedom COOH i C(O)O2H; zatim njihovi S- i Se-derivati, pa redom sulfonske, sulfinske, selenonske itd., fosfonske, arsonske itd. kiseline).[1]

Izvor

  • Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 334.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0
  1. E-škola, odgovorio: Tomislav Portada, PMF, arhivirano 25. lipnja 2007.
Sadržaj