Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjeveroistočni aramejski jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjeveroistočni aramejski jezici'''-->'''Sjeveroistočni aramejski jezici''', jedna od dviju podskupina [[centralni istočnoaramejski jezici|centralnih istočnoaramejskih]] jezika koji se danas govore na području [[Izrael]]a, [[Irak]]a i [[gruzija|Gruzije]]. Predstavnici su (12)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1193-16 Ethnologue (16th)]</ref>:  
Sjeveroistočni aramejski jezici''', jedna od dviju podskupina [[centralni istočnoaramejski jezici|centralnih istočnoaramejskih]] jezika koji se danas govore na području [[Izrael]]a, [[Irak]]a i [[gruzija|Gruzije]]. Predstavnici su (12)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1193-16 Ethnologue (16th)]</ref>:  
*[[Talmudski aramejski jezik|aramejski talmudski]] ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],  
*[[Talmudski aramejski jezik|aramejski talmudski]] ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],  
*[[Bijil neoaramejski|bijil]] ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.
*[[Bijil neoaramejski|bijil]] ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:08

Sjeveroistočni aramejski jezici, jedna od dviju podskupina centralnih istočnoaramejskih jezika koji se danas govore na području Izraela, Iraka i Gruzije. Predstavnici su (12)[1]:

  • aramejski talmudski ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],
  • bijil ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.
  • bohtan novoaramejski [bhn], 1.000 u Gruziji (1999 S. Fox); Rusija
  • hulaulá ili ’aramit, galiglu, hula hula, jabali, judeoaramejski, kurdit, lishana axni, lishana noshan [huy], 10.000 u Israelu (1999 H. Mutzafi); SAD
  • hértevin [hrt], 1.000 (1999 H. Mutzafi). Azijsk idio Turske.
  • kildani ili novokaldejski, kaldejski (chaldean), fallani, fellihi, kaldaya, lishana kaldaya, suvremeni kaldejski, neokaldejski, soorath, soorith, suras, sureth [cld], 216,000. Irak i druge zemlje.
  • koy sanjaq surat ili koi sanjaq soorit, koi-sanjaq sooret, koy sanjaq sooret, koy sanjaq soorit [kqd],
  • lishán didán ili galihalu, lakhlokhi, lishanán, lishanid nash didán, persian azerbaijan jewish aramaic [trg], 4,450.
  • lishana aturaya ili Asirski novoaramejski, ajsorski (aisorski), assyrian, assyrianci, assyriski, novosirjački (neo-syriac), sooreth, suret, sureth, suryaya swadaya [aii], 219.330 u Irak, Armenija, Gruzija, Sirija.
  • lishana deni ili [lsd], 7.500 (1999 H. Mutzafi).
  • Lishanid Noshan ili lishana didán, galigalu, hula’ula, hulani, jbeli, kurdit [aij], 2.250 (1994 H. Mutzafi).
  • senaya ili kršćanski neoaramejski, lshan sray, senaaya, shan gyanan, shan sray, soray, sray [syn], 460. Iran.

Izvori

Vanjske poveznice