Razlika između inačica stranice »Sjevernotunguski jezici«

Trenutačna izmjena od 19:07, 24. ožujka 2022.

Sjevernotunguski jezici jedna od dviju glavnih skupina tunguskih jezika^[1] sa područja Rusije i Kine, koja se dalje dijeli na tri podskupine sa ukupno 4 jezika, evensku, evenačku i negidalsku. Najznačajniji je evenački jezik kojim govore Evenki u Unutrašnjoj Mongoliji, sjevernoj Mongoliji i u Rusiji u Evenačkom nacionalnom okrugu i Sahalinu. Broj govornika iznosi mu preko 27.000 od preko 30.000 etničkih Evenka. Evenski govore Eveni ili Lamuti raštrkani po Jakutiji (Saha), oblasti Magadan, Habarovskom kraju, poluotoku Kamčatka i Čukotskom poluotoku; etničkih 19.071 (2002 census), 7.170 govornika. Oročoni govore oročonski ili oročenski u kineskoj provinciji Heilongjiang. Ima ih 8,196 (2000 popis) etničkih i 1.200 govornika (2002 L. Whaley). Oročonskim govore kao drugim jezikom i neki Kinezi i Dauri. Na donjiom pritokama Amura i habarovskom kraju žive Negidali; preko 500 etničkih i 150 govornika.

Klasifikacija

a. Even (1) Rusija: even (evenski) [eve],

b. Evenki (2) Kina: evenki, oroqen.

c. Negidal (1) Rusija: negidal.

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 03:32, 25. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 19:07, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sjevernotunguski jezici'''-->'''~~Sjevernotunguski jezici''' jedna od dviju glavnih skupina [[tunguski jezici\|tunguskih]] jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=862-16 Ethnologue (16th)]</ref> sa područja [[Rusija\|Rusije]] i [[Kina\|Kine]], koja se dalje dijeli na tri podskupine sa ukupno 4 jezika, evensku, evenačku i negidalsku. Najznačajniji je evenački jezik kojim govore Evenki u [[Unutrašnja Mongolija\|Unutrašnjoj Mongoliji]], sjevernoj [[Mongolija\|Mongoliji]] i u [[rusija\|Rusiji]] u Evenačkom nacionalnom okrugu i [[Sahalin]]u. Broj govornika iznosi mu preko 27.000 od preko 30.000 etničkih Evenka. Evenski govore Eveni ili Lamuti raštrkani po [[jakutija\|Jakutiji]] (Saha), oblasti Magadan, [[habarovski kraj\|Habarovskom kraju]], poluotoku [[Kamčatka]] i [[Čukotski poluotok\|Čukotskom poluotoku]]; etničkih 19.071 (2002 census), 7.170 govornika. Oročoni govore oročonski ili oročenski u kineskoj provinciji Heilongjiang. Ima ih 8,196 (2000 popis) etničkih i 1.200 govornika (2002 L. Whaley). Oročonskim govore kao drugim jezikom i neki Kinezi i Dauri. Na donjiom pritokama Amura i habarovskom kraju žive Negidali; preko 500 etničkih i 150 govornika.		Sjevernotunguski jezici''' jedna od dviju glavnih skupina [[tunguski jezici\|tunguskih]] jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=862-16 Ethnologue (16th)]</ref> sa područja [[Rusija\|Rusije]] i [[Kina\|Kine]], koja se dalje dijeli na tri podskupine sa ukupno 4 jezika, evensku, evenačku i negidalsku. Najznačajniji je evenački jezik kojim govore Evenki u [[Unutrašnja Mongolija\|Unutrašnjoj Mongoliji]], sjevernoj [[Mongolija\|Mongoliji]] i u [[rusija\|Rusiji]] u Evenačkom nacionalnom okrugu i [[Sahalin]]u. Broj govornika iznosi mu preko 27.000 od preko 30.000 etničkih Evenka. Evenski govore Eveni ili Lamuti raštrkani po [[jakutija\|Jakutiji]] (Saha), oblasti Magadan, [[habarovski kraj\|Habarovskom kraju]], poluotoku [[Kamčatka]] i [[Čukotski poluotok\|Čukotskom poluotoku]]; etničkih 19.071 (2002 census), 7.170 govornika. Oročoni govore oročonski ili oročenski u kineskoj provinciji Heilongjiang. Ima ih 8,196 (2000 popis) etničkih i 1.200 govornika (2002 L. Whaley). Oročonskim govore kao drugim jezikom i neki Kinezi i Dauri. Na donjiom pritokama Amura i habarovskom kraju žive Negidali; preko 500 etničkih i 150 govornika.

	== Klasifikacija ==		== Klasifikacija ==