Razlika između inačica stranice »Sandžak Začasna«

Trenutačna izmjena od 16:31, 24. ožujka 2022.

Sandžak Začasna, sandžak Čazma, sandžak Pakrac, odnosno sandžak Cernik, kako se sve nazivao ovaj sandžak, bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva u Slavoniji. Osnovan je 15. listopada 1557. godine, nakon što su za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata do 1552. godine Osmanlije osvojili velika područja u zapadnoj Slavoniji na prostorima virovitičke, grđevačke, komaričke, rovišćanske i čazmanske župe, odnosno nakon što se osmanska vlast nakon 5. Sulejmanovog pohoda na Ugarsku i Hrvatsku na ovom području učvrstila i granica prema Hrvatskom Kraljevstvu se pomakla dalje prema zapadu.

Sjedište mu je bilo u Čazmi, a njegov prvi sandžakbeg bio je Ferhad-beg Desisalić-Vuković. Novi sandžak se u osmanskim izvorima nazivao Začasna (po Čazmi). Ovo je bio mali i nerentabilni sandžak, čiji se teritorij dodatno smanjio nakon Žitvanskog mira 1606. godine, gubitkom Čazme, Petrinje, Rovišća i Moslavine, koje su se vratile u sastav Hrvatskoga Kraljevstva. U razdoblju od njegovog osnivanja pa do 1559. (najkasnije od 1560.) sjedište sandžaka je bilo u Čazmi, ali 1559. Čazma je razorena jer se nije mogla braniti, a sjedište sandžaka je prebačeno u Pakrac. Zato je i sandžak promijenio ime u sandžak Pakrac (Pakrič). Za Dugog rata (1593. – 1606.), sjedište sandžaka je opet premješteno iz sigurnosnih razloga u Cernik. Premještanje sjedišta sandžaka iz Pakraca u Cernik zbilo se potkraj 1592., ili najkasnije početkom 1593. godine. Tako, od početka 17. stoljeća ovaj sandžak nosi naziv sandžak Cernik, iako ga pojedini pisci spominju i pod starim imenima.

Po svome položaju cijeli Pakrački sandžak bio je pogranični sandžak, uključen u serhat. Od osnivanja do 1580. pripadao je Rumelijskom beglerbegluku, a od 1580. Bosanskom pašaluku do propasti osmanske vladavine u Slavoniji.

S propašću osmanske vlasti 1691. godine nestali su Cernički sandžak i njegovi kadiluci.

Izvori

I. Mažuran: Hrvati i Osmansko carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. ISBN 953-6168-38-3
I. Mažuran: Pakrački ili Cernički sandžak, Historijski zbornik 19-20 (1966-1967), str. 409-412.

Povezani članci

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću‎

Inačica od 22:59, 11. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 16:31, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sandžak Začasna'''-->'''~~Sandžak Začasna''', '''sandžak Čazma''', '''sandžak Pakrac''', odnosno '''sandžak Cernik''', kako se sve nazivao ovaj [[sandžak]], bila je upravna jedinica [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] u [[Slavonija\|Slavoniji]]. Osnovan je [[15. listopada]] [[1557.]] godine, nakon što su za vrijeme [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat\|Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]] do [[1552.]] godine Osmanlije osvojili velika područja u zapadnoj Slavoniji na prostorima virovitičke, grđevačke, komaričke, rovišćanske i čazmanske župe, odnosno nakon što se osmanska vlast nakon 5. Sulejmanovog pohoda na Ugarsku i Hrvatsku na ovom području učvrstila i granica prema [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskom Kraljevstvu]] se pomakla dalje prema zapadu.		Sandžak Začasna''', '''sandžak Čazma''', '''sandžak Pakrac''', odnosno '''sandžak Cernik''', kako se sve nazivao ovaj [[sandžak]], bila je upravna jedinica [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] u [[Slavonija\|Slavoniji]]. Osnovan je [[15. listopada]] [[1557.]] godine, nakon što su za vrijeme [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat\|Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]] do [[1552.]] godine Osmanlije osvojili velika područja u zapadnoj Slavoniji na prostorima virovitičke, grđevačke, komaričke, rovišćanske i čazmanske župe, odnosno nakon što se osmanska vlast nakon 5. Sulejmanovog pohoda na Ugarsku i Hrvatsku na ovom području učvrstila i granica prema [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskom Kraljevstvu]] se pomakla dalje prema zapadu.

	Sjedište mu je bilo u [[Čazma\|Čazmi]], a njegov prvi [[sandžakbeg]] bio je Ferhad-beg Desisalić-Vuković. Novi sandžak se u osmanskim izvorima nazivao Začasna (po Čazmi). Ovo je bio mali i nerentabilni sandžak, čiji se teritorij dodatno smanjio nakon [[Žitvanski mir\|Žitvanskog mira]] [[1606.]] godine, gubitkom Čazme, Petrinje, Rovišća i Moslavine, koje su se vratile u sastav Hrvatskoga Kraljevstva. U razdoblju od njegovog osnivanja pa do [[1559.]] (najkasnije od 1560.) sjedište sandžaka je bilo u Čazmi, ali 1559. Čazma je razorena jer se nije mogla braniti, a sjedište sandžaka je prebačeno u [[Pakrac]]. Zato je i sandžak promijenio ime u sandžak Pakrac (Pakrič). Za Dugog rata ([[1593.]] – [[1606.]]), sjedište sandžaka je opet premješteno iz sigurnosnih razloga u [[Cernik]]. Premještanje sjedišta sandžaka iz Pakraca u Cernik zbilo se potkraj [[1592.]], ili najkasnije početkom [[1593.]] godine. Tako, od početka [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] ovaj sandžak nosi naziv sandžak Cernik, iako ga pojedini pisci spominju i pod starim imenima.		Sjedište mu je bilo u [[Čazma\|Čazmi]], a njegov prvi [[sandžakbeg]] bio je Ferhad-beg Desisalić-Vuković. Novi sandžak se u osmanskim izvorima nazivao Začasna (po Čazmi). Ovo je bio mali i nerentabilni sandžak, čiji se teritorij dodatno smanjio nakon [[Žitvanski mir\|Žitvanskog mira]] [[1606.]] godine, gubitkom Čazme, Petrinje, Rovišća i Moslavine, koje su se vratile u sastav Hrvatskoga Kraljevstva. U razdoblju od njegovog osnivanja pa do [[1559.]] (najkasnije od 1560.) sjedište sandžaka je bilo u Čazmi, ali 1559. Čazma je razorena jer se nije mogla braniti, a sjedište sandžaka je prebačeno u [[Pakrac]]. Zato je i sandžak promijenio ime u sandžak Pakrac (Pakrič). Za Dugog rata ([[1593.]] – [[1606.]]), sjedište sandžaka je opet premješteno iz sigurnosnih razloga u [[Cernik]]. Premještanje sjedišta sandžaka iz Pakraca u Cernik zbilo se potkraj [[1592.]], ili najkasnije početkom [[1593.]] godine. Tako, od početka [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] ovaj sandžak nosi naziv sandžak Cernik, iako ga pojedini pisci spominju i pod starim imenima.