Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sait Orahovac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sait Orahovac'''-->'''Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.  
Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.  


==Životopis==
==Životopis==

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:06

Sait Orahovac (Podgorica, 24. svibnja 1909. - Sarajevo, 21. studenoga 1992.) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.

Životopis

Od rane mladosti živi u Sarajevu, gdje na Filozofskom fakultetu, završava historiju južnoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, pred komisijom: akademik Dušan Nedeljković, akademik Blaže Koneski i prof. dr. Ljubomir Zuković. Njegova disertacija do danas nije objavljena.

Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na ruski, bugarski, makedonski, slovenski, češki, poljski, albanski, turski, azerski, arapski, francuski i engleski jezik. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.[1] Poseban doprinos dao je u izučavanju sevdalinki. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio kustos Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda Narodnooslobolilačkog rata i narodne revolucije. U okviru naučnog rada, priredio je Pjesme o narodnim herojima, Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove, Partizani u anegdotama, Anegdote o našim književnicima, Vedrine duha, Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Pjesme bunta i otpora', Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine, Muslimanske narodne pjesme i druge.[2] [3]

Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i član Društva za obradu folklora. Umro je u Sarajevu, 21. novembra 1992. godine.

2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992. posvećenog ovom istaknutom književniku.[4]

Nagrade

Sait Orahovac dobitnik je mnogih nagrada i ordena:

Bibliografija

  • Vihori uzdaha 1928, godine
  • Nemirne svetiljke 1930. godine
  • Motivi iz Bosne 1931. godine
  • Potezi ulijevo 1932. godine
  • Usponi 1933. godine
  • Stihovi raba Saita 1936. godine
  • Lirska saopštenja 1938. godine
  • Vrisci i kliktaji 1946. godine
  • Soneti 1953. godine
  • Sonetna senčenja 1957. godine
  • Korak do zida 1966. godine
  • Soneti i minijature 1971. godine
  • Izbor pjesama 1974. godine
  • Krug se zatvara 1980. godine
  • Slapovi: izabrani i dopunjeni soneti 1983. godine
  • Niz grebene i sprudove 1990. godine
  • Biserna ogrlica 1990. godine

Izvori

  1. "Sait Orahovac: Smrt fašizmu". slikepartizana.com. http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ Pristupljeno 6. 9. 2017 
  2. Orahovac, Sait; Muslimanske narodne pjesme, Rad, Beograd, 1977.
  3. Orahovac, Sait; Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
  4. "Dokumentarni film Vihori uzdaha - Sait Orahovac". cekum.me. http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ Pristupljeno 6. 9. 2017 

Vanjske poveznice