Razlika između inačica stranice »Sait Orahovac«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sait Orahovac'''-->'''Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.  
Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.  


==Životopis==
==Životopis==
Od rane mladosti živi u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]], završava historiju južnoslavenskih književnosti i [[srpskohrvatski jezik]]. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom ''Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama'' na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], pred komisijom: akademik [[Dušan Nedeljković]], akademik [[Blaže Koneski]] i prof. dr. [[Ljubomir Zuković]]. Njegova disertacija do danas nije objavljena.  
Od rane mladosti živi u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]], završava historiju južnoslavenskih književnosti i [[srpskohrvatski jezik]]. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom ''Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama'' na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], pred komisijom: akademik [[Dušan Nedeljković]], akademik [[Blaže Koneski]] i prof. dr. [[Ljubomir Zuković]]. Njegova disertacija do danas nije objavljena.  


Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na [[ruski jezik|ruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[češki jezik|češki]], [[poljski jezik|poljski]], [[albanski jezik|albanski]], [[turski jezik|turski]], [[azerski]], [[arapski jezik|arapski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik]]. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>{{Cite web |url=http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ |title=Sait Orahovac: ''Smrt fašizmu''|work=slikepartizana.com |accessdate=6. 9. 2017}}</ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju [[sevdalinka|sevdalinki]]. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio [[kustos]] Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobolilačkog rata]] i narodne revolucije.
Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na [[ruski jezik|ruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[češki jezik|češki]], [[poljski jezik|poljski]], [[albanski jezik|albanski]], [[turski jezik|turski]], [[azerski]], [[arapski jezik|arapski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik]]. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>{{Citiranje weba |url=http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ |title=Sait Orahovac: ''Smrt fašizmu''|work=slikepartizana.com |accessdate=6. 9. 2017}}</ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju [[sevdalinka|sevdalinki]]. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio [[kustos]] Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobolilačkog rata]] i narodne revolucije.
U okviru naučnog rada, priredio je ''Pjesme o narodnim herojima'', ''Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove'', ''Partizani u anegdotama'', ''Anegdote o našim književnicima'', ''Vedrine duha'', ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', ''Pjesme bunta i otpora''', ''Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine'', ''Muslimanske narodne pjesme'' i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; ''Muslimanske narodne pjesme'', Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>  
U okviru naučnog rada, priredio je ''Pjesme o narodnim herojima'', ''Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove'', ''Partizani u anegdotama'', ''Anegdote o našim književnicima'', ''Vedrine duha'', ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', ''Pjesme bunta i otpora''', ''Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine'', ''Muslimanske narodne pjesme'' i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; ''Muslimanske narodne pjesme'', Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>  


Redak 10: Redak 10:
Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 21. novembra [[1992.]] godine.  
Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 21. novembra [[1992.]] godine.  


2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog  filma ''Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992.'' posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>{{Cite web |url=http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ |title=Dokumentarni film ''Vihori uzdaha - Sait Orahovac'' |work=cekum.me |accessdate=6. 9. 2017}}</ref>
2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog  filma ''Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992.'' posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ |title=Dokumentarni film ''Vihori uzdaha - Sait Orahovac'' |work=cekum.me |accessdate=6. 9. 2017}}</ref>


== Nagrade ==
== Nagrade ==

Trenutačna izmjena od 16:06, 24. ožujka 2022.

Sait Orahovac (Podgorica, 24. svibnja 1909. - Sarajevo, 21. studenoga 1992.) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.

Životopis

Od rane mladosti živi u Sarajevu, gdje na Filozofskom fakultetu, završava historiju južnoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, pred komisijom: akademik Dušan Nedeljković, akademik Blaže Koneski i prof. dr. Ljubomir Zuković. Njegova disertacija do danas nije objavljena.

Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na ruski, bugarski, makedonski, slovenski, češki, poljski, albanski, turski, azerski, arapski, francuski i engleski jezik. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.[1] Poseban doprinos dao je u izučavanju sevdalinki. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio kustos Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda Narodnooslobolilačkog rata i narodne revolucije. U okviru naučnog rada, priredio je Pjesme o narodnim herojima, Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove, Partizani u anegdotama, Anegdote o našim književnicima, Vedrine duha, Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Pjesme bunta i otpora', Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine, Muslimanske narodne pjesme i druge.[2] [3]

Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i član Društva za obradu folklora. Umro je u Sarajevu, 21. novembra 1992. godine.

2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992. posvećenog ovom istaknutom književniku.[4]

Nagrade

Sait Orahovac dobitnik je mnogih nagrada i ordena:

Bibliografija

  • Vihori uzdaha 1928, godine
  • Nemirne svetiljke 1930. godine
  • Motivi iz Bosne 1931. godine
  • Potezi ulijevo 1932. godine
  • Usponi 1933. godine
  • Stihovi raba Saita 1936. godine
  • Lirska saopštenja 1938. godine
  • Vrisci i kliktaji 1946. godine
  • Soneti 1953. godine
  • Sonetna senčenja 1957. godine
  • Korak do zida 1966. godine
  • Soneti i minijature 1971. godine
  • Izbor pjesama 1974. godine
  • Krug se zatvara 1980. godine
  • Slapovi: izabrani i dopunjeni soneti 1983. godine
  • Niz grebene i sprudove 1990. godine
  • Biserna ogrlica 1990. godine

Izvori

  1. ↑ "Sait Orahovac: Smrt fašizmu". slikepartizana.com. http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ Pristupljeno 6. 9. 2017 
  2. ↑ Orahovac, Sait; Muslimanske narodne pjesme, Rad, Beograd, 1977.
  3. ↑ Orahovac, Sait; Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
  4. ↑ "Dokumentarni film Vihori uzdaha - Sait Orahovac". cekum.me. http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ Pristupljeno 6. 9. 2017 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sait_Orahovac&oldid=447181"