Sadžidi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sadžidi'''-->'''Sadžidi''' su [[iran]]ska lokalna dinastija koja je od [[889.]] do [[929.]] godine vladala područjima u današnjoj regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]]. Vjerom su bili [[Suniti|sunitski]] [[Islam|muslimani]], a podrijetlom su iz [[Središnja Azija|centralnoazijske]] pokrajine [[Ušrusana|Ušrusane]] koja je bila naseljena [[Iranski narodi|iranskim]] plemenima [[Sogdijana|Sogdijanaca]]. Prvi vladar ove dinastije bio je [[Muhamed ibn Abil-Sadž]], čiji se sin [[Divdad ibn Muhamed]] borio na strani ušrusanskog zapovjednika [[Afšin Hajdar|Afšina Hajdara]] protiv pobunjenika [[Babak]]a i njegove vojske, a potom je bio i azarbajdžanski [[emir]] u službi [[Abasidi|abasidskog]] [[kalif]]a. Slabljenjem abasidskog utjecaja na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] Sadžidi su ostvarili relativno visok stupanj političke samostalnosti, no sadžidska dinastija gasi se [[929.]] godine kada umire posljednji sadžidski prijestolonasljednik [[Abul Musafir al-Fath]]. Kratko razdoblje njihove vladavine u sjeverozapadnom [[Iran]]u obilježili su sukobi s [[Armenci|armenskom]] dinastijom [[Bagratidi|Bagratida]].
Sadžidi''' su [[iran]]ska lokalna dinastija koja je od [[889.]] do [[929.]] godine vladala područjima u današnjoj regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]]. Vjerom su bili [[Suniti|sunitski]] [[Islam|muslimani]], a podrijetlom su iz [[Središnja Azija|centralnoazijske]] pokrajine [[Ušrusana|Ušrusane]] koja je bila naseljena [[Iranski narodi|iranskim]] plemenima [[Sogdijana|Sogdijanaca]]. Prvi vladar ove dinastije bio je [[Muhamed ibn Abil-Sadž]], čiji se sin [[Divdad ibn Muhamed]] borio na strani ušrusanskog zapovjednika [[Afšin Hajdar|Afšina Hajdara]] protiv pobunjenika [[Babak]]a i njegove vojske, a potom je bio i azarbajdžanski [[emir]] u službi [[Abasidi|abasidskog]] [[kalif]]a. Slabljenjem abasidskog utjecaja na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] Sadžidi su ostvarili relativno visok stupanj političke samostalnosti, no sadžidska dinastija gasi se [[929.]] godine kada umire posljednji sadžidski prijestolonasljednik [[Abul Musafir al-Fath]]. Kratko razdoblje njihove vladavine u sjeverozapadnom [[Iran]]u obilježili su sukobi s [[Armenci|armenskom]] dinastijom [[Bagratidi|Bagratida]].


== Literatura ==
== Literatura ==
*{{eng icon}} {{cite web|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|title=Azerbaijan iv. Islamic History to 1941|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/azerbaijan-iv|date=15. prosinca 1987.|accessdate=15. siječnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje web|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|title=Azerbaijan iv. Islamic History to 1941|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/azerbaijan-iv|date=15. prosinca 1987.|accessdate=15. siječnja 2011}}
*{{eng icon}} {{cite book|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|title=The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual|publisher=Columbia University Press|location=New York City|year=1996.|isbn=0231107145}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|title=The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual|publisher=Columbia University Press|location=New York City|year=1996.|isbn=0231107145}}
*{{eng icon}} {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|coauthors=Frye, Richard Nelson|title=The Period From the Arab Invasion to the Saljuqs: Minor Dynasties of Northern Iran|work=The Cambridge History of Iran (Volume 4)|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1975.|isbn=0-521-20093-8}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Madelung|first=Wilferd|coauthors=Frye, Richard Nelson|title=The Period From the Arab Invasion to the Saljuqs: Minor Dynasties of Northern Iran|work=The Cambridge History of Iran (Volume 4)|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1975.|isbn=0-521-20093-8}}
*{{eng icon}} {{cite book|last=Minorsky|first=Vladimir|title=Studies in Caucasian history|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1953.|isbn=0521057353}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Minorsky|first=Vladimir|title=Studies in Caucasian history|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1953.|isbn=0521057353}}


{{Azerbajdžan}}
{{Azerbajdžan}}


[[Kategorija:Iranske dinastije]]
[[Kategorija:Iranske dinastije]]

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:02

Sadžidi su iranska lokalna dinastija koja je od 889. do 929. godine vladala područjima u današnjoj regiji Azarbajdžan. Vjerom su bili sunitski muslimani, a podrijetlom su iz centralnoazijske pokrajine Ušrusane koja je bila naseljena iranskim plemenima Sogdijanaca. Prvi vladar ove dinastije bio je Muhamed ibn Abil-Sadž, čiji se sin Divdad ibn Muhamed borio na strani ušrusanskog zapovjednika Afšina Hajdara protiv pobunjenika Babaka i njegove vojske, a potom je bio i azarbajdžanski emir u službi abasidskog kalifa. Slabljenjem abasidskog utjecaja na Iranskoj visoravni Sadžidi su ostvarili relativno visok stupanj političke samostalnosti, no sadžidska dinastija gasi se 929. godine kada umire posljednji sadžidski prijestolonasljednik Abul Musafir al-Fath. Kratko razdoblje njihove vladavine u sjeverozapadnom Iranu obilježili su sukobi s armenskom dinastijom Bagratida.

Literatura[uredi]

  • (engl.) {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • (engl.) Bosworth, Clifford Edmund (1996.). The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual. New York City: Columbia University Press. ISBN 0231107145 nevaljani ISBN 
  • (engl.) Madelung, Wilferd; Frye, Richard Nelson (1975.). The Period From the Arab Invasion to the Saljuqs: Minor Dynasties of Northern Iran. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-20093-8 nevaljani ISBN 
  • (engl.) Minorsky, Vladimir (1953.). Studies in Caucasian history. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0521057353 nevaljani ISBN