Razlika između inačica stranice »Sabelianizam«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sabelianizam''' je kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivna forma ''modalističkog monarhijanizma''<ref name="A1">{{Citiranje web |url=https://www.ligonier.org/learn/devotionals/modalistic-monarchianism/|title=Modalistički monarhizam|work=ligonier.org|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Modalistički monarhizam}}</ref> (vidi [[Monarhijanizam|monarhijanizam]]<ref name="A8">{{Citiranje web |url=http://patrologija.com/d-monarhijanizam-i-pocetak-trojstvenih-rasprava/|title=Monarhijanizam|work=patrologija.com|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Monarhijanizam}}</ref><ref name="A2">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/topic/Monarchianism|title=Monarhizam|work=ligonier.org|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Monarhizam}}</ref>); dobila je ime po [[Sabelije|Sabeliju]]<ref name="A3">{{Citiranje web |url=http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Sabellius|title=Sabelije|work=newworldencyclopedia.org|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sabelije}}</ref> (217.-220.), koji je vjerojatno bio [[prezbiter]] u [[Rim]]u. Malo se zapravo zna o njegovu životu jer su najdetaljnije informacije o njemu sadržane u pristranim zapisima koje je pisao njegov suvremenik [[Hipolit Rimski]], anti-monarhijski rimski teolog. | |||
==Vjerovanje== | ==Vjerovanje== | ||
U Rimu je postojala stalno previranje između monarhijanaca ili modalista, i onih koji su priznavali trajne razlike ("Osoba") unutar Božanstva. Monarhisti, u svojoj brizi za Božansku monarhiju (apsolutno jedinstvo i nedjeljivost Boga), zanijekao je da su takve razlike bile krajnje ili trajne. Sabelije je očigledno poučavao da je Božanstvo jedinstveno ''(apsolutno i samobitno)'', koje se izražava u trima čimbenim formama: kao Otac u stvaranju, kao Sin u otkupljenju, i kao Duh Sveti u posvećenju. Papa [[Kalist I.]] je u početku bio sklon suosjećanju s Sabelijevim učenjima, ali ga je kasnije osudio i ekskomunicirao.<br> | U Rimu je postojala stalno previranje između monarhijanaca ili modalista, i onih koji su priznavali trajne razlike ("Osoba") unutar Božanstva. Monarhisti, u svojoj brizi za Božansku monarhiju (apsolutno jedinstvo i nedjeljivost Boga), zanijekao je da su takve razlike bile krajnje ili trajne. Sabelije je očigledno poučavao da je Božanstvo jedinstveno ''(apsolutno i samobitno)'', koje se izražava u trima čimbenim formama: kao Otac u stvaranju, kao Sin u otkupljenju, i kao Duh Sveti u posvećenju. Papa [[Kalist I.]] je u početku bio sklon suosjećanju s Sabelijevim učenjima, ali ga je kasnije osudio i ekskomunicirao.<br> | ||
[[Krivovjerje|Hereza]] je ponovno izbila 30 godina kasnije u [[Libija|Libiji]], a istoj se oštro suprostavio [[Dionizije Aleksandrijski]]. [[Arije]] je u 4. stoljeću optužio svoga biskupa za sabelianstvo, a tijekom [[Arijanstvo|arijanske]] kontroverze ta je optužba bila podignuta i na pristalice Nicejskog vjerovanja (onih koji su prihvatili doktrinu [[Trojstvo|Svetog Trojstva]] iznesenu u [[Nicejsko vjerovanje|nicejskom vjerovanju]]), čiji je naglasak bio na jedinstvu supstancije Oca i Sina, a koju su arijanci interpretirali na način da ortodoksi odbacuju bilo kakve osobne razlike unutar Božanstva. Oko 375. hereza je obnovljena i oštro ju je napao [[Bazilije Veliki]]. U Španjolskoj je, čini se, [[Priscilijan]] objavio doktrinu božanskog jedinstva u Sabelijevom učenju.<br> | [[Krivovjerje|Hereza]] je ponovno izbila 30 godina kasnije u [[Libija|Libiji]], a istoj se oštro suprostavio [[Dionizije Aleksandrijski]]. [[Arije]] je u 4. stoljeću optužio svoga biskupa za sabelianstvo, a tijekom [[Arijanstvo|arijanske]] kontroverze ta je optužba bila podignuta i na pristalice Nicejskog vjerovanja (onih koji su prihvatili doktrinu [[Trojstvo|Svetog Trojstva]] iznesenu u [[Nicejsko vjerovanje|nicejskom vjerovanju]]), čiji je naglasak bio na jedinstvu supstancije Oca i Sina, a koju su arijanci interpretirali na način da ortodoksi odbacuju bilo kakve osobne razlike unutar Božanstva. Oko 375. hereza je obnovljena i oštro ju je napao [[Bazilije Veliki]]. U Španjolskoj je, čini se, [[Priscilijan]] objavio doktrinu božanskog jedinstva u Sabelijevom učenju.<br> | ||
U vrijeme [[Reformacija|reformacije]]<ref name="A5">{{ | U vrijeme [[Reformacija|reformacije]]<ref name="A5">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/event/Reformation|title=Reformacija|work=britannica.com|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Reformacija}}</ref> sabelianizam je modificirao [[Mihael Servetus]]<ref name="A4">{{Citiranje web |url=http://broughttolife.sciencemuseum.org.uk/broughttolife/people/michaelservetus|title=Michael Servetus|work=broughttolife.sciencemuseum.org.uk|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Michael Servetus}}</ref> (1511.-1553.), španjolski teolog i liječnik, na način da su Krist i Duh Sveti bili samo predstavljeni oblici jednog Božanstva: Oca. U 18. stoljeću [[Emanuel Swedenborg]]<ref name="A6">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/biography/Emanuel-Swedenborg|title=Emanuel Swedenborg|work=britannica.com|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Emanuel Swedenborg}}</ref> (1688.-1772.), švedski kršćanski [[Misticizam|mistik]], filozof i znanstvenik, također je podučavao tu doktrinu, kao i njegovi učenici, koji su osnivali [[Nova Crkva (swedenborgijanstvo)|Novu Crkvu]]<ref name="A7">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/topic/New-Church|title=Nova Crkva (Swedenborgianism)|work=britannica.com|accessdate=29. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Nova Crkva (Swedenborgianism)}}</ref>. | ||
Trenutačna izmjena od 15:57, 24. ožujka 2022.
Sabelianizam je kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivna forma modalističkog monarhijanizma[1] (vidi monarhijanizam[2][3]); dobila je ime po Sabeliju[4] (217.-220.), koji je vjerojatno bio prezbiter u Rimu. Malo se zapravo zna o njegovu životu jer su najdetaljnije informacije o njemu sadržane u pristranim zapisima koje je pisao njegov suvremenik Hipolit Rimski, anti-monarhijski rimski teolog.
Vjerovanje
U Rimu je postojala stalno previranje između monarhijanaca ili modalista, i onih koji su priznavali trajne razlike ("Osoba") unutar Božanstva. Monarhisti, u svojoj brizi za Božansku monarhiju (apsolutno jedinstvo i nedjeljivost Boga), zanijekao je da su takve razlike bile krajnje ili trajne. Sabelije je očigledno poučavao da je Božanstvo jedinstveno (apsolutno i samobitno), koje se izražava u trima čimbenim formama: kao Otac u stvaranju, kao Sin u otkupljenju, i kao Duh Sveti u posvećenju. Papa Kalist I. je u početku bio sklon suosjećanju s Sabelijevim učenjima, ali ga je kasnije osudio i ekskomunicirao.
Hereza je ponovno izbila 30 godina kasnije u Libiji, a istoj se oštro suprostavio Dionizije Aleksandrijski. Arije je u 4. stoljeću optužio svoga biskupa za sabelianstvo, a tijekom arijanske kontroverze ta je optužba bila podignuta i na pristalice Nicejskog vjerovanja (onih koji su prihvatili doktrinu Svetog Trojstva iznesenu u nicejskom vjerovanju), čiji je naglasak bio na jedinstvu supstancije Oca i Sina, a koju su arijanci interpretirali na način da ortodoksi odbacuju bilo kakve osobne razlike unutar Božanstva. Oko 375. hereza je obnovljena i oštro ju je napao Bazilije Veliki. U Španjolskoj je, čini se, Priscilijan objavio doktrinu božanskog jedinstva u Sabelijevom učenju.
U vrijeme reformacije[5] sabelianizam je modificirao Mihael Servetus[6] (1511.-1553.), španjolski teolog i liječnik, na način da su Krist i Duh Sveti bili samo predstavljeni oblici jednog Božanstva: Oca. U 18. stoljeću Emanuel Swedenborg[7] (1688.-1772.), švedski kršćanski mistik, filozof i znanstvenik, također je podučavao tu doktrinu, kao i njegovi učenici, koji su osnivali Novu Crkvu[8].
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},