More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rumska čitaonica''' je bila kulturna i prosvjetna ustanova [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz [[Ruma|Rume]]. | |||
U drugoj polovici 19. stoljeća budila se [[Hrvatski narodni preporod|nacionalna svijest]] Slavena u Srijemu koji su bili sve svjesniji da doseljeni [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] sve više napreduju i ekonomski jačaju. U Rumi su Hrvati i Srbi iskazivali sve jaču želju za [[prosvjeta|prosvjećivanje]] putem osnivanja škola, formiranjem kulturno-prosvjetnih društava i ustanova, čime bi se poljodjelci organizirali, opismeni i osposobili za držati korak s ekonomski jačim i državno pomognutim takmacima Nijemcima. | U drugoj polovici 19. stoljeća budila se [[Hrvatski narodni preporod|nacionalna svijest]] Slavena u Srijemu koji su bili sve svjesniji da doseljeni [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] sve više napreduju i ekonomski jačaju. U Rumi su Hrvati i Srbi iskazivali sve jaču želju za [[prosvjeta|prosvjećivanje]] putem osnivanja škola, formiranjem kulturno-prosvjetnih društava i ustanova, čime bi se poljodjelci organizirali, opismeni i osposobili za držati korak s ekonomski jačim i državno pomognutim takmacima Nijemcima. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 14:28
Rumska čitaonica je bila kulturna i prosvjetna ustanova Hrvata iz Rume.
U drugoj polovici 19. stoljeća budila se nacionalna svijest Slavena u Srijemu koji su bili sve svjesniji da doseljeni Nijemci sve više napreduju i ekonomski jačaju. U Rumi su Hrvati i Srbi iskazivali sve jaču želju za prosvjećivanje putem osnivanja škola, formiranjem kulturno-prosvjetnih društava i ustanova, čime bi se poljodjelci organizirali, opismeni i osposobili za držati korak s ekonomski jačim i državno pomognutim takmacima Nijemcima.
Hrvatske je napore poticala skupina intelektualaca okupljena oko ove čitaonice. Osnovali su ju 26. ožujka 1894. godine. Prva osoba Čitaonice bio je rumski župnik i začasni kanonik Rimokatoličke crkve Uzvišenja sv. Križa u Rumi dr Josip Paus. Ostali napredni hrvatski intelektualci grupirani ovdje bili su dr Rikard Plemić, Koloman pl. Jančo, M. Vuković, Anton Muha i Slavko Urbani-tajnik, varoški mjernik M. Krstić i zemljomjer Tomo Okrugić, učitelj Dragutin Hekman, Ilija Topalović magistar farmacije u Kozjakovoj apoteci i drugi.
Čitaonice je radila u zakupljenim prostorijama. To su bile sale kafedžija i svratištara Klajna, Vurštera i Grubera.