Razlika između inačica stranice »Prozodija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Prozodija''', proučavanje svih značajki jezika koje utječu na stvaranje [[ritam|ritma]] i [[Akustika|akustičnih]] efekata.<ref name=EB>[https://www.britannica.com/art/prosody Harvey S. Gross, ''Prosody'', Encyclopædia Britannica, 14. srpnja 2017.] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> U novije doba je uglavnom sinonim za [[Versifikacija|versifikaciju]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=50815 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Prozodija''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> | |||
U [[Antika|antici]] se prozodija smatrala dijelom [[Gramatika|gramatike]]. Bavila se duljinom i karakteristikama [[slog]]ova, i proučavala kako različite kombinacije dugih i kratkih slogova tvore [[Metar (razdvojba)|metre]], obrasce ritma u poeziji [[Stara Grčka|Stare Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]].<ref name=EB/> U suvremeno doba se prozodija se bavi i mnogim drugim zvučnim karakteristikama jezika i pjesništva – stopama, rimom, ritmom, strofama – te je određuju kao sustavno proučavanje [[Versifikacija|versifikacije]].<ref name=OD>Chris Baldick, ''Concise dictionary of literary terms'', Oxford University Press, 2004., str. 207., {{ISBN|978-0-19-860883-7}}</ref> [[Ezra Pound]] je njen predmet odredio kao "artikulaciju ukupnog zvuka pjesme".<ref name=EB/> | U [[Antika|antici]] se prozodija smatrala dijelom [[Gramatika|gramatike]]. Bavila se duljinom i karakteristikama [[slog]]ova, i proučavala kako različite kombinacije dugih i kratkih slogova tvore [[Metar (razdvojba)|metre]], obrasce ritma u poeziji [[Stara Grčka|Stare Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]].<ref name=EB/> U suvremeno doba se prozodija se bavi i mnogim drugim zvučnim karakteristikama jezika i pjesništva – stopama, rimom, ritmom, strofama – te je određuju kao sustavno proučavanje [[Versifikacija|versifikacije]].<ref name=OD>Chris Baldick, ''Concise dictionary of literary terms'', Oxford University Press, 2004., str. 207., {{ISBN|978-0-19-860883-7}}</ref> [[Ezra Pound]] je njen predmet odredio kao "artikulaciju ukupnog zvuka pjesme".<ref name=EB/> | ||
Trenutačna izmjena od 06:01, 24. ožujka 2022.
Prozodija, proučavanje svih značajki jezika koje utječu na stvaranje ritma i akustičnih efekata.[1] U novije doba je uglavnom sinonim za versifikaciju.[2]
U antici se prozodija smatrala dijelom gramatike. Bavila se duljinom i karakteristikama slogova, i proučavala kako različite kombinacije dugih i kratkih slogova tvore metre, obrasce ritma u poeziji Stare Grčke i Rima.[1] U suvremeno doba se prozodija se bavi i mnogim drugim zvučnim karakteristikama jezika i pjesništva – stopama, rimom, ritmom, strofama – te je određuju kao sustavno proučavanje versifikacije.[3] Ezra Pound je njen predmet odredio kao "artikulaciju ukupnog zvuka pjesme".[1]
U lingvistici, prozodija se bavi naglascima i intonacijom u svakodnevnom govoru, te varijacijama u brzini i glasnoći govora.[2][3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Harvey S. Gross, Prosody, Encyclopædia Britannica, 14. srpnja 2017. (pristupljeno 26. svibnja 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Prozodija (pristupljeno 26. svibnja 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 207., ISBN 978-0-19-860883-7