Razlika između inačica stranice »Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina'''-->'''Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.
Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.


Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>   
Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>   

Trenutačna izmjena od 05:56, 24. ožujka 2022.

Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".[1] Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u Srijemu, dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine Bitka za Vukovar, te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,[2] na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je Srpska radikalna stranka, kojoj je na čelu bio Vojislav Šešelj; on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".[3]

U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,[4] koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.[5] Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini.[6]

Izvori

  1. ↑ Anto Janković (01. rujna 2011.). "Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem". Deutsche Welle. https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925 Pristupljeno 5. rujna 2020. 
  2. ↑ Dinko Gruhonjić (20. lipnja 2014.). "Protjerivanje Hrvata - tabu tema". Deutsche Welle. https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771 Pristupljeno 5. rujna 2020. 
  3. ↑ DW (6. svibnja 2012.). "Hrtkovci: zločin bez kazne". Nacional. http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne Pristupljeno 5. rujna 2020. 
  4. ↑ Suzana Darabašić (22. svibnja 2020.). "I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem)". Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5550/I-ubuduce-cemo-ukazivati-na-zlocine-nad-Hrvatima/ Pristupljeno 5. rujna 2020. 
  5. ↑ "Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina". Direktno.hr. 4. svibnja 2019.. https://direktno.hr/direkt/zajednica-protjeranih-hrvata-skup-hrtkovcima-provokacija-i-izgovor-seselju-da-se-vrati-mjesto-zlocin-154621/ Pristupljeno 5. rujna 2020. 
  6. ↑ "Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini". Direktno.hr. 5. svibnja 2020.. https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/zigmanov-ocekujemo-da-se-napokon-rijese-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini-192955/ Pristupljeno 5. rujna 2020. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Protjeravanje_Hrvata_iz_Srijema_1990.-ih_godina&oldid=445690"