Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina'''-->'''Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.
Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.


Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>   
Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>   

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:56

Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".[1] Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u Srijemu, dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine Bitka za Vukovar, te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,[2] na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je Srpska radikalna stranka, kojoj je na čelu bio Vojislav Šešelj; on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".[3]

U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,[4] koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.[5] Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini.[6]

Izvori

  1. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  2. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  3. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  4. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  5. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  6. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Protjeravanje_Hrvata_iz_Srijema_1990.-ih_godina&oldid=445690"