Programsko inženjerstvo: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:07

Programsko inženjerstvo (izradba programske opreme^[1]), primjena je sustavnog, discipliniranog i mjerljivog pristupa razvoju, uporabi i održavanju programske opreme.^[2] Naziv programsko inženjerstvo (engl. software engineering) popularizirao je tijekom NATO-ove konferencije o programskom inženjerstvu 1968. (održane u Garmischu, Njemačka) njen predsjednik F.L. Bauer, i od tad je u širokoj uporabi. Disciplina programskog inženjerstva obuhvaća znanje, alate i metode za definiranje zahtjeva programske podrške, i obavljanja zadataka dizajna programske podrške, konstrukcije programske podrške, testiranja programske podrške i održavanja programske podrške.^[3] Programsko inženjerstvo također vuče znanje iz polja kao što su računalno inženjerstvo, računarstvo, menadžment, matematika, upravljanje projektom, upravljanje kvalitetom, ergonomija programske podrške i sustavsko inženjerstvo.^[3] Disciplina koja je dijelom programskog inženjerstva jest inženjerstvo pouzdanosti.^[4]

Od 2004., Ured za statistiku rada SAD-a nabraja 760 840 programskih inženjera zaposlenih u SAD-u - za usporedu, navedimo da postoji 1.4 milijuna zaposlenih u svim ostalim inženjerskim disciplinama zajedno.^[5] Naziv programski inženjer (engl. software engineer) u korporativnom se svijetu koristi vrlo liberalno. Tek nekolicina prakticirajućih programskih inženjera zaista posjeduje inženjerske titule akreditiranih sveučilišta. Procjenjuje se da postoji oko 1.5 milijuna prakticirajućih programskih inženjera u EU, Aziji i drugdje^{[nedostaje izvor]}. Pioniri programskog inženjerstva su, između ostalih, Barry Boehm, Fred Brooks, C. A. R. Hoare, i David Parnas.

Izvori

↑ Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 400. (izrada programske opreme)
↑ “IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology,” IEEE std 610.12-1990, 1990.
↑ ^3,0 ^3,1
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ FER Zagreb dr Željka Car: Pouzdanost programske opreme

↑ Bureau of Labor Statistics, U.S. Department of Labor, USDL 05-2145: Occupational Employment and Wages, November 2004, Table 1.

Nedovršeni članak Programsko inženjerstvo koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[InfR-1] Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 400. (izrada programske opreme)

[IEEE610a-2] “IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology,” IEEE std 610.12-1990, 1990.

[SWEBOK1-3] 3,0 ^3,1 {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[4] :

[5] :

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:07 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Programsko inženjerstvo'''-->'''~~Programsko inženjerstvo''' ('''izradba programske opreme'''<ref name="InfR">Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, ''Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem'', Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 400. (izrada programske opreme)</ref>), primjena je sustavnog, discipliniranog i mjerljivog pristupa razvoju, uporabi i održavanju [[programska podrška\|programske opreme]].<ref name="IEEE610a">“IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology,” [[IEEE]] std 610.12-1990, 1990.</ref> Naziv ''programsko inženjerstvo'' (engl. ''software engineering'') popularizirao je tijekom NATO-ove konferencije o programskom inženjerstvu 1968. (održane u [[Garmisch-Partenkirchen\|Garmisch]]u, Njemačka) njen predsjednik [[F.L. Bauer]], i od tad je u širokoj uporabi. Disciplina programskog inženjerstva obuhvaća znanje, alate i metode za definiranje [[zahtjev]]a programske podrške, i obavljanja zadataka [[dizajn programske podrške\|dizajna programske podrške]], [[računalno programiranje\|konstrukcije programske podrške]], [[testiranje programske podrške\|testiranja programske podrške]] i [[održavanje programske podrške\|održavanja programske podrške.]]<ref name="SWEBOK1">{{Citiranje web\|url=http://www.swebok.org/htmlformat.html \|title=Guide to the Software Engineering Body of Knowledge\|date=6. veljače 2004.\|accessdate=13. veljače 2007}}</ref> Programsko inženjerstvo također vuče znanje iz polja kao što su [[računalno inženjerstvo]], [[računarstvo]], [[menadžment]], [[matematika]], [[upravljanje projektom]], [[upravljanje kvalitetom]], [[ergonomija]] programske podrške i [[sustavsko inženjerstvo]].<ref name="SWEBOK1">{{Citiranje web\|url=http://www.swebok.org/htmlformat.html \|title=Guide to the Software Engineering Body of Knowledge\|date=6. veljače 2004.\|accessdate=13. veljače 2007}}</ref> Disciplina koja je dijelom programskog inženjerstva jest [[inženjerstvo pouzdanosti]].<ref name="Car">[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/WebSWR.pdf FER Zagreb] dr Željka Car: Pouzdanost programske opreme</ref>		Programsko inženjerstvo''' ('''izradba programske opreme'''<ref name="InfR">Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, ''Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem'', Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 400. (izrada programske opreme)</ref>), primjena je sustavnog, discipliniranog i mjerljivog pristupa razvoju, uporabi i održavanju [[programska podrška\|programske opreme]].<ref name="IEEE610a">“IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology,” [[IEEE]] std 610.12-1990, 1990.</ref> Naziv ''programsko inženjerstvo'' (engl. ''software engineering'') popularizirao je tijekom NATO-ove konferencije o programskom inženjerstvu 1968. (održane u [[Garmisch-Partenkirchen\|Garmisch]]u, Njemačka) njen predsjednik [[F.L. Bauer]], i od tad je u širokoj uporabi. Disciplina programskog inženjerstva obuhvaća znanje, alate i metode za definiranje [[zahtjev]]a programske podrške, i obavljanja zadataka [[dizajn programske podrške\|dizajna programske podrške]], [[računalno programiranje\|konstrukcije programske podrške]], [[testiranje programske podrške\|testiranja programske podrške]] i [[održavanje programske podrške\|održavanja programske podrške.]]<ref name="SWEBOK1">{{Citiranje web\|url=http://www.swebok.org/htmlformat.html \|title=Guide to the Software Engineering Body of Knowledge\|date=6. veljače 2004.\|accessdate=13. veljače 2007}}</ref> Programsko inženjerstvo također vuče znanje iz polja kao što su [[računalno inženjerstvo]], [[računarstvo]], [[menadžment]], [[matematika]], [[upravljanje projektom]], [[upravljanje kvalitetom]], [[ergonomija]] programske podrške i [[sustavsko inženjerstvo]].<ref name="SWEBOK1">{{Citiranje web\|url=http://www.swebok.org/htmlformat.html \|title=Guide to the Software Engineering Body of Knowledge\|date=6. veljače 2004.\|accessdate=13. veljače 2007}}</ref> Disciplina koja je dijelom programskog inženjerstva jest [[inženjerstvo pouzdanosti]].<ref name="Car">[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/WebSWR.pdf FER Zagreb] dr Željka Car: Pouzdanost programske opreme</ref>

	Od 2004., Ured za statistiku rada SAD-a nabraja 760 840 programskih inženjera zaposlenih u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD-u]] - za usporedu, navedimo da postoji 1.4 milijuna zaposlenih u svim ostalim inženjerskim disciplinama zajedno.<ref>Bureau of Labor Statistics, U.S. Department of Labor, [ftp://ftp.bls.gov/pub/news.release/ocwage.txt ''USDL 05-2145: Occupational Employment and Wages, November 2004''], Table 1.</ref> Naziv programski inženjer (engl. ''software engineer'') u korporativnom se svijetu koristi vrlo liberalno. Tek nekolicina prakticirajućih programskih inženjera zaista posjeduje inženjerske titule akreditiranih sveučilišta. Procjenjuje se da postoji oko 1.5 milijuna prakticirajućih programskih inženjera u [[Europska unija\|EU]], [[Azija\|Aziji]] i drugdje{{Nedostaje izvor}}. Pioniri programskog inženjerstva su, između ostalih, [[Barry Boehm]], [[Fred Brooks]], [[C. A. R. Hoare]], i [[David Parnas]].		Od 2004., Ured za statistiku rada SAD-a nabraja 760 840 programskih inženjera zaposlenih u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD-u]] - za usporedu, navedimo da postoji 1.4 milijuna zaposlenih u svim ostalim inženjerskim disciplinama zajedno.<ref>Bureau of Labor Statistics, U.S. Department of Labor, [ftp://ftp.bls.gov/pub/news.release/ocwage.txt ''USDL 05-2145: Occupational Employment and Wages, November 2004''], Table 1.</ref> Naziv programski inženjer (engl. ''software engineer'') u korporativnom se svijetu koristi vrlo liberalno. Tek nekolicina prakticirajućih programskih inženjera zaista posjeduje inženjerske titule akreditiranih sveučilišta. Procjenjuje se da postoji oko 1.5 milijuna prakticirajućih programskih inženjera u [[Europska unija\|EU]], [[Azija\|Aziji]] i drugdje{{Nedostaje izvor}}. Pioniri programskog inženjerstva su, između ostalih, [[Barry Boehm]], [[Fred Brooks]], [[C. A. R. Hoare]], i [[David Parnas]].