Razlika između inačica stranice »Prekarijat«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Prekarijat''' je teška opstojnost na [[posao|poslu]] bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i [[Psihologija|psihološko]] stanje. | |||
To je [[neologizam]] nastao kombinacijom [[latinski|latinske]] riječi ''precarius'', što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma [[proleter]]ijat.<ref>F. Lunning (2010).[http://books.google.com/books?id=5d0Q9fdinQUC&pg=PA252&dq=precariat+proletariat&hl=en&ei=XAtzTpGLO46Tswb4pJmOCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCwQ6AEwAA#v=onepage&q=precariat%20proletariat&f=false'' Mechademia 5: Fanthropologies'']. University of Minnesota Press. p. 252. {{ISBN|0-8166-7387-X}}.</ref>) | To je [[neologizam]] nastao kombinacijom [[latinski|latinske]] riječi ''precarius'', što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma [[proleter]]ijat.<ref>F. Lunning (2010).[http://books.google.com/books?id=5d0Q9fdinQUC&pg=PA252&dq=precariat+proletariat&hl=en&ei=XAtzTpGLO46Tswb4pJmOCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCwQ6AEwAA#v=onepage&q=precariat%20proletariat&f=false'' Mechademia 5: Fanthropologies'']. University of Minnesota Press. p. 252. {{ISBN|0-8166-7387-X}}.</ref>) | ||
Trenutačna izmjena od 04:24, 24. ožujka 2022.
Prekarijat je teška opstojnost na poslu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i psihološko stanje.
To je neologizam nastao kombinacijom latinske riječi precarius, što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma proleterijat.[1])
Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad i niska ili nikakva radna prava i zaštita. Kao prekarni radnici ubrajaju se: sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima i sl.
Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi, koje su mogle računati na teško stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, današnji radnik postindustrijskoga globalnoga kapitalizma više ne može računati na to.
Izvori
- ↑ F. Lunning (2010). Mechademia 5: Fanthropologies. University of Minnesota Press. p. 252. ISBN 0-8166-7387-X.