Razlika između inačica stranice »Pragmatizam«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pragmatizam'''-->'''Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).


Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi  [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog ''a priori'' znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://philosophynow.org/issues/43/An_Introduction_to_Classic_American_Pragmatism|title=An Introduction to Classic American Pragmatism|author=Raymond Pfeiffer|date=2003.|language=engleski|publisher=Philosophy Now|accessdate=29. ožujka 2021.}}</ref>
Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi  [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog ''a priori'' znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://philosophynow.org/issues/43/An_Introduction_to_Classic_American_Pragmatism|title=An Introduction to Classic American Pragmatism|author=Raymond Pfeiffer|date=2003.|language=engleski|publisher=Philosophy Now|accessdate=29. ožujka 2021.}}</ref>

Trenutačna izmjena od 04:00, 24. ožujka 2022.

Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).

Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi Charles Sanders Peirce (1838.-1913.), i William James (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio John Dewey (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog a priori znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.[1]

Vanjske poveznice

Izvori