Razlika između inačica stranice »Povaljski prag«

Trenutačna izmjena od 03:46, 24. ožujka 2022.

Povaljski prag najstariji je pisani spomenik hrvatskog staroslavenskog jezika na ćirilici, pisan na vapnencu veličine 124×22 cm. To je natpis na nadvratniku (pragu) opatije sv. Ivana Krstitelja u Povljima na Braču isklesan ubrzo nakon 1184. u simetrično ispisanu natpisu koji dijeli u sredini uklesan križ. Na pragu u stihovima piše kako je majstor Radonja na starokršćanskoj krstionici, koja je trebala poslužiti kao samostanska crkva, izradio opatijska vrata te kako je knez Brečko, želeći biti dionikom crkve, podario samostanu neke zemljišne posjede na otoku. Ti se podatci navode i u Povaljskoj listini. Povaljski prag čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Izvori

Povaljski prag - Hrvatska enciklopedija

Literatura

Zelić-Bučan, B. , Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva - Split, sv. 3, Split, 1961.
Ostojić, I. , Povlja, povijesni prikaz, Split, 1968.
Šimunović, P. ,Povaljska listina i Povaljski prag. Brač u ranom srednjem vijeku, Povlja, str. 21-30., 1984.
Hercigonja, E., Povaljska listina i Povaljski prag u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti, Brački zbornik bt. 15, Supetar, str. 60-77., 1987.
Šimunović, P., Antroponimijski sustav Povaljske listine i Povaljskog praga, Brački zbornik br. 15, Supetar, str. 134-149., 1987.
Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, ISBN 953-96657-3-6

Inačica od 06:27, 17. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 03:46, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Povaljski prag'''-->'''~~Povaljski prag''' najstariji je pisani [[spomenik]] [[Staroslavenski jezik\|hrvatskog staroslavenskog jezika]] na [[Ćirilica\|ćirilici]], pisan na [[Vapnenac\|vapnencu]] veličine 124×22 cm. To je natpis na nadvratniku (pragu) [[Opatija\|opatije]] [[Sveti Ivan Krstitelj\|sv. Ivana Krstitelja]] u [[Povlja\|Povljima]] na [[Brač]]u isklesan ubrzo nakon [[1184.]] u [[Simetrija\|simetrično]] ispisanu natpisu koji dijeli u sredini uklesan [[križ]]. Na pragu u [[stih]]ovima piše kako je majstor Radonja na [[Rano kršćanstvo\|starokršćanskoj]] [[Krstionica\|krstionici]], koja je trebala poslužiti kao [[samostan]]ska [[crkva]], izradio opatijska [[vrata]] te kako je knez Brečko, želeći biti dionikom crkve, podario samostanu neke zemljišne posjede na otoku. Ti se podatci navode i u [[Povaljska listina\|Povaljskoj listini]]. Povaljski prag čuva se u [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika\|Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]].		Povaljski prag''' najstariji je pisani [[spomenik]] [[Staroslavenski jezik\|hrvatskog staroslavenskog jezika]] na [[Ćirilica\|ćirilici]], pisan na [[Vapnenac\|vapnencu]] veličine 124×22 cm. To je natpis na nadvratniku (pragu) [[Opatija\|opatije]] [[Sveti Ivan Krstitelj\|sv. Ivana Krstitelja]] u [[Povlja\|Povljima]] na [[Brač]]u isklesan ubrzo nakon [[1184.]] u [[Simetrija\|simetrično]] ispisanu natpisu koji dijeli u sredini uklesan [[križ]]. Na pragu u [[stih]]ovima piše kako je majstor Radonja na [[Rano kršćanstvo\|starokršćanskoj]] [[Krstionica\|krstionici]], koja je trebala poslužiti kao [[samostan]]ska [[crkva]], izradio opatijska [[vrata]] te kako je knez Brečko, želeći biti dionikom crkve, podario samostanu neke zemljišne posjede na otoku. Ti se podatci navode i u [[Povaljska listina\|Povaljskoj listini]]. Povaljski prag čuva se u [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika\|Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]].

	== Izvori ==		== Izvori ==