More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Pajo Kujundžić''' ([[Subotica]], [[15. svibnja]] [[1859.]] - [[10. listopada]] [[1915.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] svećenik. | |||
Rodio se u uglednoj subotičkoj obitelji [[Kujundžić]] koja je dala niz društvenih radnika ([[Nikola Kujundžić]], [[Radoslav Kujundžić]], [[Efrem Stipan Kujundžić]], [[Ivan Kujundžić]],<ref name="oko naziva jezika">[http://hrcak.srce.hr/file/104009 RASPRAVE ZJ, SV. 16 _(1990), str. 249] [[Ante Sekulić]]: OKO NAZIVA JEZIKA I PRAVOPISA BAČKIH HRVATA </ref>[[Ivan Jesse Kujundžić]], [[Ilija Kujundžić]])<ref>[[Ante Sekulić]]: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str. 189)</ref> | Rodio se u uglednoj subotičkoj obitelji [[Kujundžić]] koja je dala niz društvenih radnika ([[Nikola Kujundžić]], [[Radoslav Kujundžić]], [[Efrem Stipan Kujundžić]], [[Ivan Kujundžić]],<ref name="oko naziva jezika">[http://hrcak.srce.hr/file/104009 RASPRAVE ZJ, SV. 16 _(1990), str. 249] [[Ante Sekulić]]: OKO NAZIVA JEZIKA I PRAVOPISA BAČKIH HRVATA </ref>[[Ivan Jesse Kujundžić]], [[Ilija Kujundžić]])<ref>[[Ante Sekulić]]: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str. 189)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 18:29
Pajo Kujundžić (Subotica, 15. svibnja 1859. - 10. listopada 1915.) je bio bački hrvatski svećenik.
Rodio se u uglednoj subotičkoj obitelji Kujundžić koja je dala niz društvenih radnika (Nikola Kujundžić, Radoslav Kujundžić, Efrem Stipan Kujundžić, Ivan Kujundžić,[1]Ivan Jesse Kujundžić, Ilija Kujundžić)[2]
Školu je pohađao u rodnom gradu, a potom u Kalači, u sjemeništu.
Kao svećenik je službovao u Bikiću i u Monoštoru, od 1885. radi u Subotici kao gimnazijski vjeroučitelj.
Za svog službovanja, došao je u poznanstvo sa preporoditeljem bačkih Hrvata biskupom Ivan Antunovićem.
Književnik Ante Sekulić u svom djelu Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću ga smatra prevodnikom među hrvatskim svećenstvom u Bačkoj [3].
Bio je podupirateljem subotičke Pučke kasine te urednikom Bunjevačko–šokačke Danice (subotičkog kalendara) za godinu 1884..
Osnivačem je Kola mladeži, društva osnovanog za čuvanje bunjevačkih narodnih običaja.
U političkom radu, Pajo Kujundžić je bio velikim borcem za hrvatska prava i hrvatsko nacionalno osvješćivanje, pišući rasprave o bunjevačkom pitanju.
U školstvu je doprinio svojom borbom za hrvatski jezik i njegovo uvođenje u škole, braneći to činjenicom koju je isticao, da su Bunjevci Hrvati, odnosno da Bunjevci govore hrvatskim jezikom.
Bio je sudionikom akcije 1913. godine, u kojoj je sa Mijom Mandićem, Blaškom Rajićem, Stipanom Vojnićem-Tunićem i drugima poduzeo da se otvori privatna škola na hrvatskom jeziku, s obzirom na poteškoće na koje su nailazili tamošnji Hrvati Bunjevci sa mađarskim vlastima, koje su vodile snažnu asimilatorsku politiku, ali i sa susjedima Srbima, čijim je kulturnjačkim krugovima, zadojenih velikosrpstvom, bilo važnije širenje nametanje srpske ideje, nego pomoć susjedima Hrvatima u kulturnoj i jezičnoj emancipaciji ("... novosadska "Zastava" prebacuje Srbima oko Matice srpske, što se nije povela propaganda među Bunjevcima da bi se priznali za Srbe"[4]).
Literatura o Paji Kujundžiću
- Ante Sekulić: Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću
- Ante Sekulić: Književnost bačkih Hrvata, Zagreb, 1970.
- Matija Evetović: Život i rad Paje Kujundžića, 2007.
Izvori
- ↑ RASPRAVE ZJ, SV. 16 _(1990), str. 249 Ante Sekulić: OKO NAZIVA JEZIKA I PRAVOPISA BAČKIH HRVATA
- ↑ Ante Sekulić: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str. 189)
- ↑ Zvonik S. Beretić: Pajo Kujundžić župnik župe sv. Jurja u Subotici (I.)
- ↑ Matija Poljaković: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca, Subotička Danica, 1971.
Vanjske poveznice
- Zvonik S. Beretić: Pajo Kujundžić župnik župe sv. Jurja u Subotici (I.)
- Radio-Subotica Predstavljanje knjige «Život i rad Paje Kujundžića»,