Razlika između inačica stranice »Pabac«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pabac'''-->'''Pabac''' ili '''Babac''' <ref name="Imena">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Babarcszőlős'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Pabac''' ili '''Babac''' <ref name="Imena">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Babarcszőlős'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 4,25 km četvornih.
Zauzima površinu od 4,25 km četvornih.

Trenutačna izmjena od 17:48, 23. ožujka 2022.

Pabac ili Babac [1] (mađ. Babarcszőlős) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 4,25 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 54' sjeverne zemljopisne širine i 18° 8' 11" istočne zemljopisne dužine. Edsemartin je 2,5 km zapadno, Siklósbodony je 500 m sjeverozapadno, Kizdir je 3 km sjeverno-sjeverozapadno, Ovčar je 2,5 km sjeveroistočno, Szava je 1,5 km istočno, Visov je 2 km jugoistočno, Rádfalva je 3 km južno, a Korša je 4 km jugozapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7814.

Povijest

Prvi put se spominje u dokumentu iz 1332. pod imenom Popruzeuleuse.

Pretpostavlja se da je za vrijeme turske vlasti Pabac ostao bez stanovnika. Ipak, postoje dokumenti iz 18. st. koji govore o Babcu.

Mađari su zabilježeni kao seoski stavnovnici i prije 20. st., a u to vrijeme se pojavljuju i prvi njemački stanovnici, koji su sa sobom donijeli zvono iz 1740..

Stara srednjovjekovna crkva je danas ruševina. Na njenom mjestu je križ. Novi zvonik se gradio 1911., na kojem je dograđena nova kapela 1993..

Današnji oblik pabačkog grba je usvojen 2004..

Stanovništvo

Pabac/Babac ima 141 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 13,5% stanovnika. Pola sela su rimokatolici, 7% je kalvinista, 14% bez vjere, a preko četvrtine se ne zna pripadnost vjeri (nepoznato ili se odbilo izjasniti).

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice