Razlika između inačica stranice »Mate Nakić Vojnović«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Mate''' (Matij) '''Nakić Vojnović''' ([[Mirlović Zagora|Mirlović]], [[1628.]] - kod [[Čitluk]]a, [[1694.]]), [[serdar]] i vojskovođa. | |||
Pripadao je poznatom glavarskom rodu u [[Zagora|Zagori]] (starinom iz [[Hercegovina|Hercegovine]]), rodonačelnik je njene serdarske (i kolunelske), [[drniš]]ko - [[knin]]ske grane. Kod [[Andrija Kačić Miošić|Kačića]] ''([[Razgovor ugodni naroda slovinskoga|Razgovor ugodni]])'' se navodi kao ''Matij Nakić Vojinić''. | Pripadao je poznatom glavarskom rodu u [[Zagora|Zagori]] (starinom iz [[Hercegovina|Hercegovine]]), rodonačelnik je njene serdarske (i kolunelske), [[drniš]]ko - [[knin]]ske grane. Kod [[Andrija Kačić Miošić|Kačića]] ''([[Razgovor ugodni naroda slovinskoga|Razgovor ugodni]])'' se navodi kao ''Matij Nakić Vojinić''. |
Trenutačna izmjena od 14:23, 23. ožujka 2022.
Mate (Matij) Nakić Vojnović (Mirlović, 1628. - kod Čitluka, 1694.), serdar i vojskovođa.
Pripadao je poznatom glavarskom rodu u Zagori (starinom iz Hercegovine), rodonačelnik je njene serdarske (i kolunelske), drniško - kninske grane. Kod Kačića (Razgovor ugodni) se navodi kao Matij Nakić Vojinić.
Ponajglavniji je vojni zapovjednik u borbama za oslobađanje i obranu Drniša od Turaka za Morejskog rata (1683.)1684. – 1699., u kojima su sudjelovali i drugi s Drnišem vezani domaći vojskovođe: Grgur Radnić, Urban Fenzi, Toma Zavorović, i Andrija Butković.
Na čelu svojih postrojbi sudjelovao je u bitkama i poduzimao prodore na gotovo čitavom tadašnjem ratištu u južnohrvatskom prostoru.
Poginuo je 1694., za osvajanja Čitluka.
Izvori
- K. Kosor, Drniška krajina za turskog vladanja, i Drniš pod Venecijom, u: A. Čavka (ur.), Povijest Drniške krajine, Split 1995. ISBN 953-96393-2-8
- A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni..., Pisma od vitezova drniških i zagorskih., Nakići-Vojinići
- K. Kužić, Prilog biografiji nekih Kačićevih vitezova te podrijetlu stanovništva njihova kraja, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru, sv. 47/2005 [1]