Razlika između inačica stranice »Luka Čilić«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Luka Čilić''' (okolica Baje, [[1707.]] – [[Baja]], [[21. travnja]] [[1771.]]),<ref name="Prilozi">[[Ante Sekulić]]: [http://www.ifzg.hr/prilozi/61-62/17%20Sekulic.PDF Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja], Prilozi 61-()2 (2005), str. 205-241, 228, 230-231</ref> [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatski]] pisac i [[kustos]] [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]]. | |||
Osnovnu i srednju školu završio je vjerojatno u rodnom mjestu, filozofsko-teološki studij u [[Italija|Italiji]]. Od [[1731.]] do [[1733.]] godine djelovao je na [[Korzika|Korzici]] kod [[Austrija|austrijske]] vojske. | Osnovnu i srednju školu završio je vjerojatno u rodnom mjestu, filozofsko-teološki studij u [[Italija|Italiji]]. Od [[1731.]] do [[1733.]] godine djelovao je na [[Korzika|Korzici]] kod [[Austrija|austrijske]] vojske. |
Trenutačna izmjena od 11:17, 23. ožujka 2022.
Luka Čilić (okolica Baje, 1707. – Baja, 21. travnja 1771.),[1] hrvatski pisac i kustos Bosne Srebrene.
Osnovnu i srednju školu završio je vjerojatno u rodnom mjestu, filozofsko-teološki studij u Italiji. Od 1731. do 1733. godine djelovao je na Korzici kod austrijske vojske.
Predavao je bogoslovlje u Osijeku i Budimu, a filozofiju u Baji. U Baji i Osijeku je objavio svoja djela na latinskom.
Bio je kustod franjevačke redodržave Bosne Srebrene i definitor franjevačke provincije sv. Ivana Kapistranskog.
1766. je postao franjevačkim provincijalom u Požegi, gdje je stolovao nakon manje od godine dana umro.
Djela
- "Physica seu octo Libri Physicorum" (1733.),
- "Paeana festivum illustrissimo…Josepho Ant. Chiolinich" (prigodna pjesma, 1752.),
- "Directa ad coelum via" (1755.).
Izvori
- Ante Sekulić: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 180-181
- ↑ Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi 61-()2 (2005), str. 205-241, 228, 230-231