Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ljubomir Gudelj Velaga: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ljubomir Gudelj Velaga'''-->'''Ljubomir Gudelj Velaga''' ([[Imotski]], [[1965.]]), hrvatski povjesničar umjetnosti i povjesničar<ref name=dkk>[http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=91 Dani kršćanske kulture] ''Sudionik: Gudelj Velaga, Ljubomir, povjesničar'' (pristupljeno 7. srpnja 2019.)</ref>
Ljubomir Gudelj Velaga''' ([[Imotski]], [[1965.]]), hrvatski povjesničar umjetnosti i povjesničar<ref name=dkk>[http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=91 Dani kršćanske kulture] ''Sudionik: Gudelj Velaga, Ljubomir, povjesničar'' (pristupljeno 7. srpnja 2019.)</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:22

Ljubomir Gudelj Velaga (Imotski, 1965.), hrvatski povjesničar umjetnosti i povjesničar[1]

Životopis

Rodio se u Imotskom. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je povijest umjetnosti i povijest. Od 1995. radi u splitskom Muzeju HAS, gdje je danas viši kustos. Voditelj i suradnik radio na četrdesetak arheoloških lokaliteta. Među lokalitetima koje je proučavao su Dioklecijanov akvedukt na Bilicama, Crkvine i kasnosrednjovjekovno groblje Crljivica u Cisti, nalazište kod crkve sv.Mihovila u Prološcu Donjem, ranokršćanski kompleks u Otinovcima kod Kupresa, utvrda Čačvina kod Trilja, Crkvina u Biskupiji, nalazište kod srednjovjekovne crkve sv. Ivana u Uzdolju kod Knina i dr. [1]

Djela

Napisao je više stručnih radova o arheološkim lokalitetima gdje je bio voditelj i suradnik. Autor izložbe o slikaru Bartolu Petriću. Napisao publikacije Tvrđava Čačvina i Od svetišta Mitre do crkve sv. Mihovila napisano proučavanjem lokaliteta u Prološcu Donjem. Izložbe čiji je autor bile su sastavnicom izložbe Dalmatinska Zagora neponata zemlja, projekta galerije Klovićevi dvori.[1]

Priznanja

Počasni mještanin Zagvozda.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Dani kršćanske kulture Sudionik: Gudelj Velaga, Ljubomir, povjesničar (pristupljeno 7. srpnja 2019.)
  2. Glumci u Zagvozdu Počasni mještani (pristupljeno 7. srpnja 2019.)