Razlika između inačica stranice »Lipidi«

Trenutačna izmjena od 10:02, 23. ožujka 2022.

Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina. Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).

Tri glavne uloge lipida su:

uskladištenje energije
izgradnja bioloških membrana
prijenos signala među stanicama

Najznačajniji lipidi u tijelu su fosfolipidi i kolesterol.

Nedovršeni članak Lipidi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 00:29, 23. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 10:02, 23. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lipidi'''-->'''~~Lipidi''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''lípos'': mast) [[organska kemija\|organske]] su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju [[masti i ulja]], [[vosak\|voskove]], [[fosfolipidi\|fosfolipide]] i [[steroidi\|steroide]]. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina.		Lipidi''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''lípos'': mast) [[organska kemija\|organske]] su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju [[masti i ulja]], [[vosak\|voskove]], [[fosfolipidi\|fosfolipide]] i [[steroidi\|steroide]]. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina.
	Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).		Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).