Razlika između inačica stranice »Kustošija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kustošija''' je [[Zagreb|zagrebačko]] gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti [[Črnomerec]]. Dijelovi Kustošije su (Kustošija - centar, Graberje, Gornja Kustošija i Krvarić). Donja Kustošija spada pod gradsku četvrt [[Stenjevec]]. Nalazi se između [[Vrapče|Vrapča]], užeg Črnomerca i [[Mikulići (Črnomerec)|Mikulića]]. Kustošijom prolazi potok [[Kustošak]], prema Vrapču se proteže [[Park-šuma Grmoščica]], a uz kraj sjevernog naseljenog dijela se proteže granica [[park prirode|parka prirode]] [[Medvednica]]. | |||
Kustošija danas ima vrtić i dvije osnovne škole. Poštanski broj je 10000. | Kustošija danas ima vrtić i dvije osnovne škole. Poštanski broj je 10000. | ||
Trenutačna izmjena od 02:26, 23. ožujka 2022.
Kustošija je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti Črnomerec. Dijelovi Kustošije su (Kustošija - centar, Graberje, Gornja Kustošija i Krvarić). Donja Kustošija spada pod gradsku četvrt Stenjevec. Nalazi se između Vrapča, užeg Črnomerca i Mikulića. Kustošijom prolazi potok Kustošak, prema Vrapču se proteže Park-šuma Grmoščica, a uz kraj sjevernog naseljenog dijela se proteže granica parka prirode Medvednica. Kustošija danas ima vrtić i dvije osnovne škole. Poštanski broj je 10000.
Povijest
Kustošija je jedno od starijih naselja u okolici Zagreba, a poznati su zapisi iz ranog novog vijeka. Kustošija je Zagrebu pripojena tek 1945. godine u sklopu pripojenja općine Vrapče Zagrebu. Godine 1932. o pripojenju Kustošije uvelike se pisalo u dnevnom tisku. Neki ljudi protivili su se pripojenju zato što bi grad dobio samo novi teret, zbog novih investicija za uređenje cesta, kanalizacije, željeznice, vodovoda i sl. Kustošija je s druge strane iznosila svoje razloge motivirajući koristima koje bi Zagreb imao od industrije, koja je pobjegla iz gradskih granica baš zbog olakšica.
Crkva
29. lipnja 1939, godine, na blagdan sv. Petra i Pavla, u prisutnosti nadbiskupa Stepinca svečano se osniva župa u Kustošiji, prva u Hrvatskoj posvećena blaženom (kasnije svetom) Nikoli Taveliću. 14. studenoga 1943. godine nadbiskup Stepinac posvećuje novu crkvu koja i danas služi vjernicima.
Ime
Kustošija je pripadala zagrebačkom Kaptolu, a ime je dobila prema kanoniku kustosu[1] koji je vodio brigu o ovom području.
Stanovništvo
Sama Kustošija imala je 4.277 stanovnika kada je proširena željeznica. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Kustošija je imala 14.040[2][3][4]stanovnika, a prostire se na 613,36 ha (ukupno mjesni odbor Kustošija-centar, mjesni odbor Gornja Kustošija i mjesni odbor "Matija Gubec" (Donja Kustošija)).