Razlika između inačica stranice »Kuskwogmiut«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kuskwogmiut'''-->'''Kuskwogmiut''' je najveće [[Eskimi|eskimsko]] pleme sa [[Aljaska|Aljaske]] naseljeno uz obale zaljeva [[Kuskokwim (zaljev)|Kuskokwim]] i donjeg toka rijeke [[Kuskokwim (rijeka)|Kuskokwim]] i njenih pritoka kao što je [[Kolmakof]].  
Kuskwogmiut''' je najveće [[Eskimi|eskimsko]] pleme sa [[Aljaska|Aljaske]] naseljeno uz obale zaljeva [[Kuskokwim (zaljev)|Kuskokwim]] i donjeg toka rijeke [[Kuskokwim (rijeka)|Kuskokwim]] i njenih pritoka kao što je [[Kolmakof]].  


Kuskwogmiuti su tradicionalno živjeli u polupodzemnim nastambama (zimi), s kosturom od naplavnog drveta i prekrivenih zemljom i busenjem u koje se ulazi kroz niski [[tunel]]. Lovci su na [[kit]]a [[beluga|belugu]], [[morž]]eve i dlakavog [[bezuhi tuljan|bezuhug tuljan]]a (porodica [[Phocidae]]), [[vidre]] i [[morske ptice]], a bave se i [[ribolov]]om ([[losos]], i druga [[riba]]). [[Umjetnost]] izražavaju rezbarstvom u drvetu i [[bjelokost]]i. [[Kajak]] i [[kanu]] od [[Breze|brezove]] kore osnovna su transportna sredstva.   
Kuskwogmiuti su tradicionalno živjeli u polupodzemnim nastambama (zimi), s kosturom od naplavnog drveta i prekrivenih zemljom i busenjem u koje se ulazi kroz niski [[tunel]]. Lovci su na [[kit]]a [[beluga|belugu]], [[morž]]eve i dlakavog [[bezuhi tuljan|bezuhug tuljan]]a (porodica [[Phocidae]]), [[vidre]] i [[morske ptice]], a bave se i [[ribolov]]om ([[losos]], i druga [[riba]]). [[Umjetnost]] izražavaju rezbarstvom u drvetu i [[bjelokost]]i. [[Kajak]] i [[kanu]] od [[Breze|brezove]] kore osnovna su transportna sredstva.   

Trenutačna izmjena od 02:25, 23. ožujka 2022.

Kuskwogmiut je najveće eskimsko pleme sa Aljaske naseljeno uz obale zaljeva Kuskokwim i donjeg toka rijeke Kuskokwim i njenih pritoka kao što je Kolmakof.

Kuskwogmiuti su tradicionalno živjeli u polupodzemnim nastambama (zimi), s kosturom od naplavnog drveta i prekrivenih zemljom i busenjem u koje se ulazi kroz niski tunel. Lovci su na kita belugu, morževe i dlakavog bezuhug tuljana (porodica Phocidae), vidre i morske ptice, a bave se i ribolovom (losos, i druga riba). Umjetnost izražavaju rezbarstvom u drvetu i bjelokosti. Kajak i kanu od brezove kore osnovna su transportna sredstva.

Sela

Agomekelenanak, Agulakpak, Aguliak, Agumak, Akiachak, Akiak, Aklut, Akmiut, Anagok, Apahiachak, Apokak, Atchaluk, Bethel (misija), Chimiak, Chuarlitilik, Ekaluktaluk, Etoluk, Igiakchak, Iliutak, Kahmiut, Kakuiak, Kaltshak, Kaluktuk, Kamegli, Kanagak, Kanak, Kenachanansk, Kiktak, Kinak, Kinegnagak, Klchakuk, Kleguchek, Klutak, Kolmakof (misija), Kongiganak, Kuilkluk, Kukluktuk, Kulvagavik,Kuskok, Kuskovak,Kweleluk, Kwik, Kwikak, Kwilokuk, Kwinak, Lomavik, Mumtrak, Mumtrelek, Nak, Nakolvakik, Napai (sa Atapaskima), Napaiskak, Napakiak, Nochak, Novotoklak, Okaganak, Oknagak, Oyak, Papka, Shevenak, Shiniak, Shokfak, Takiketak, Togiaratsorik, Tuklak, Tuluka, Tuluksak, Tunagak, Ugovik, Uknavik, Ulokak, Vinasale (trgovačka postaja), Yakchilak[1].

Izvori

Vanjske poveznice