Razlika između inačica stranice »Kosta Hörmann«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Konstantin (Kosta) Hörmann''' (''Hoermann'') ([[Bjelovar]], [[1850.]] - [[Beč]], [[1921.]])<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/135/t352a.htm Arhiva DANI 135, www.bhdani.com]</ref> kulturni radnik, od 1878. visoki činovnik [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlade u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi ravnatelj i organizator Zemaljskoga muzeja (1888.), te uređivao (od 1889. godine) časopis Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Pokrenuo je značajni književni časopis "Nada" (1895.), koji je uređivao [[Silvije Strahimir Kranjčević]].<ref>Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90</ref> | |||
== Djela == | == Djela == | ||
Trenutačna izmjena od 13:59, 22. ožujka 2022.
Konstantin (Kosta) Hörmann (Hoermann) (Bjelovar, 1850. - Beč, 1921.)[1] kulturni radnik, od 1878. visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini. Prvi ravnatelj i organizator Zemaljskoga muzeja (1888.), te uređivao (od 1889. godine) časopis Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Pokrenuo je značajni književni časopis "Nada" (1895.), koji je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević.[2]
Djela
- Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1888.
Izvori
- ↑ Arhiva DANI 135, www.bhdani.com
- ↑ Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90