Razlika između inačica stranice »Konstantin Diogen, sin Romana IV.«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Konstantin Diogen, sin Romana IV.'''-->'''Konstantin Diogen''' ([[Grčki alfabet|grčki]] Κωνσταντίνος Διογένης) († 1073.<ref>Finlay, George (1854). ''History of the Byzantine and Greek Empires from 716 to 1453''. William Blackwood and Sons. str. 55, 74.</ref>) bio je [[Bizantska umjetnost|bizantski princ]]. Njegov je otac bio [[Bizantsko carstvo|bizantski]] car [[Roman IV. Diogen]] († 1072.), po čijem je ocu Konstantin nazvan. Konstantinova je majka bila prva supruga cara Romana, koja je bila [[bugarska]] plemkinja.<ref>Cheynet, Jean-Claude (1996). ''Pouvoir et Contestations à Byzance (963–1210)'' (franc.). ''Publications de la Sorbonne''. {{ISBN|978-2-85944-168-5}}.</ref>
Konstantin Diogen''' ([[Grčki alfabet|grčki]] Κωνσταντίνος Διογένης) († 1073.<ref>Finlay, George (1854). ''History of the Byzantine and Greek Empires from 716 to 1453''. William Blackwood and Sons. str. 55, 74.</ref>) bio je [[Bizantska umjetnost|bizantski princ]]. Njegov je otac bio [[Bizantsko carstvo|bizantski]] car [[Roman IV. Diogen]] († 1072.), po čijem je ocu Konstantin nazvan. Konstantinova je majka bila prva supruga cara Romana, koja je bila [[bugarska]] plemkinja.<ref>Cheynet, Jean-Claude (1996). ''Pouvoir et Contestations à Byzance (963–1210)'' (franc.). ''Publications de la Sorbonne''. {{ISBN|978-2-85944-168-5}}.</ref>


Godine 1068., Konstantinov je otac oženio caricu udovicu [[Eudokija Makrembolitissa|Eudokiju Makrembolitissu]] te je sam Konstantin bio isključen iz linije nasljeđivanja bizantskog prijestolja. Konstantin se oženio Teodorom Komnenom, kćerju ''Auguste'' [[Ana Dalasena|Ane Dalasene]] i njezinog supruga [[Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn)|Ivana Komnena]], tijekom vladavine svoga oca.<ref>{{cite book | editor-last = Neville| editor-first = Leonora| title = Heroes and Romans in Twelfth-Century Byzantium: The Material for History of Nikephoros Bryennios| date = 2012 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 9781107009455 | url = https://books.google.com/books?id=p36I4BFTwvIC | ref=harv}}</ref> Teodora je Konstantinu rodila [[Ana Diogen|Anu Diogen]], koja je postala velika kneginja Srbije.
Godine 1068., Konstantinov je otac oženio caricu udovicu [[Eudokija Makrembolitissa|Eudokiju Makrembolitissu]] te je sam Konstantin bio isključen iz linije nasljeđivanja bizantskog prijestolja. Konstantin se oženio Teodorom Komnenom, kćerju ''Auguste'' [[Ana Dalasena|Ane Dalasene]] i njezinog supruga [[Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn)|Ivana Komnena]], tijekom vladavine svoga oca.<ref>{{Citiranje knjige | editor-last = Neville| editor-first = Leonora| title = Heroes and Romans in Twelfth-Century Byzantium: The Material for History of Nikephoros Bryennios| date = 2012 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 9781107009455 | url = https://books.google.com/books?id=p36I4BFTwvIC | ref=harv}}</ref> Teodora je Konstantinu rodila [[Ana Diogen|Anu Diogen]], koja je postala velika kneginja Srbije.
== Izvori i bilješke==
== Izvori i bilješke==
{{Izvori}}
{{Izvori}}

Trenutačna izmjena od 12:14, 22. ožujka 2022.

Konstantin Diogen (grčki Κωνσταντίνος Διογένης) († 1073.[1]) bio je bizantski princ. Njegov je otac bio bizantski car Roman IV. Diogen († 1072.), po čijem je ocu Konstantin nazvan. Konstantinova je majka bila prva supruga cara Romana, koja je bila bugarska plemkinja.[2]

Godine 1068., Konstantinov je otac oženio caricu udovicu Eudokiju Makrembolitissu te je sam Konstantin bio isključen iz linije nasljeđivanja bizantskog prijestolja. Konstantin se oženio Teodorom Komnenom, kćerju Auguste Ane Dalasene i njezinog supruga Ivana Komnena, tijekom vladavine svoga oca.[3] Teodora je Konstantinu rodila Anu Diogen, koja je postala velika kneginja Srbije.

Izvori i bilješke

  1. Finlay, George (1854). History of the Byzantine and Greek Empires from 716 to 1453. William Blackwood and Sons. str. 55, 74.
  2. Cheynet, Jean-Claude (1996). Pouvoir et Contestations à Byzance (963–1210) (franc.). Publications de la Sorbonne. ISBN 978-2-85944-168-5.
  3. Neville, Leonora, ed. (2012). Heroes and Romans in Twelfth-Century Byzantium: The Material for History of Nikephoros Bryennios. Cambridge University Press. ISBN 9781107009455. https://books.google.com/books?id=p36I4BFTwvIC