Razlika između inačica stranice »Špiro Dmitrović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Špiro Dmitrović''' ([[Benkovac]], [[1803.]] – [[Zagreb]], [[6. veljače|6. veljače]] [[1868.]]) hrvatski časnik i politički borac u doba [[ilirizam|ilirizma]]. | |||
Kao austrijski časnik služio u [[Venecija|Veneciji]] [[1841.]]–[[1845.]] Sudjelovao u osnivanju tajnog društva, kojem je cilj bio »ostvarenje slavenskog carstva«. Po procjeni policije u Veneciji, bio je »duša« toga Društva. Kada je zavjera otkrivena, pozvan je na odgovornost i umirovljen u činu satnika. Neko vrijeme živi u [[Benkovac|Benkovcu]], a zatim odlazi u Zagreb, gdje se bavi prevođenjem talijanskih klasika za kazalište. | Kao austrijski časnik služio u [[Venecija|Veneciji]] [[1841.]]–[[1845.]] Sudjelovao u osnivanju tajnog društva, kojem je cilj bio »ostvarenje slavenskog carstva«. Po procjeni policije u Veneciji, bio je »duša« toga Društva. Kada je zavjera otkrivena, pozvan je na odgovornost i umirovljen u činu satnika. Neko vrijeme živi u [[Benkovac|Benkovcu]], a zatim odlazi u Zagreb, gdje se bavi prevođenjem talijanskih klasika za kazalište. |
Trenutačna izmjena od 09:28, 22. ožujka 2022.
Špiro Dmitrović (Benkovac, 1803. – Zagreb, 6. veljače 1868.) hrvatski časnik i politički borac u doba ilirizma.
Kao austrijski časnik služio u Veneciji 1841.–1845. Sudjelovao u osnivanju tajnog društva, kojem je cilj bio »ostvarenje slavenskog carstva«. Po procjeni policije u Veneciji, bio je »duša« toga Društva. Kada je zavjera otkrivena, pozvan je na odgovornost i umirovljen u činu satnika. Neko vrijeme živi u Benkovcu, a zatim odlazi u Zagreb, gdje se bavi prevođenjem talijanskih klasika za kazalište.
Još za života, dok je svojim entuzijazmom, revolucionarnim zanosom i nacionalnim romantizmom, oduševljavao buduće prvake Narodne stranke Dalmacije, književnik Petar Preradović posvećuje ovom »vrlom Bukovčaninu« čuvene stihove Poslanica Špiri Dmitroviću«.
Literatura
- Jakša Ravlić: ''Tajno društvo za osnivanje slavenskog carstva" u puku "Karl Ferdinand" br. 51. u Veneciji 1844., u: "Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 1957.
- Plenča, Dušan: Kninska ratna vremena 1850–1946., Zagreb: Globus, 1986., str. 24.