Razlika između inačica stranice »Šemsudin Sarajlić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Šemsudin Sarajlić''' ([[Knezina]], [[Vlasenica]], [[1887.]] – [[Sarajevo]], [[1960.]]) je [[hrvatska|hrvatski]] književnik, [[političar]] i [[prevoditelj]] iz [[BiH]]. Objavio je mnoštvo [[novela]] koji su mu izašle u raznim hrvatskim časopisima (Behar, Gajret, Muslimanska sloga, Biser, Djulistan, Islamski glas, Zemzem, Narodna uzdanica). Zbirku novela ''Iz bosanske romantike'' objavila mu je [[Matica hrvatska]]. Odlikuje ga dobro poznavanje života bosanskih [[mahala]], o kojim pripovijeda kao rijetko tko od hrvatskih književnika Bosne. | |||
Školovao se u Sarajevu i Istanbulu. Prevodio je s orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog. Uređivao je list [[Behar]]. Bio je zastupnik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]] u Ustavotvornoj skupštini u Beogradu. | Školovao se u Sarajevu i Istanbulu. Prevodio je s orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog. Uređivao je list [[Behar]]. Bio je zastupnik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]] u Ustavotvornoj skupštini u Beogradu. |
Trenutačna izmjena od 09:04, 22. ožujka 2022.
Šemsudin Sarajlić (Knezina, Vlasenica, 1887. – Sarajevo, 1960.) je hrvatski književnik, političar i prevoditelj iz BiH. Objavio je mnoštvo novela koji su mu izašle u raznim hrvatskim časopisima (Behar, Gajret, Muslimanska sloga, Biser, Djulistan, Islamski glas, Zemzem, Narodna uzdanica). Zbirku novela Iz bosanske romantike objavila mu je Matica hrvatska. Odlikuje ga dobro poznavanje života bosanskih mahala, o kojim pripovijeda kao rijetko tko od hrvatskih književnika Bosne.
Školovao se u Sarajevu i Istanbulu. Prevodio je s orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog. Uređivao je list Behar. Bio je zastupnik JMO u Ustavotvornoj skupštini u Beogradu.
Napisao je ova djela:
- Razija (pripovjetke), Sarajevo, 1908.
- Vjetar, Sarajevo, 1917.
- Samo dva brata, Sarajevo, 1920.
- Nova Turska (studija), Sarajevo, 1926.
- Iz bosanske romantike (novele), Matica hrvatska, Zagreb, 1931.
- Mi i bližnji istok (Aktualna pitanja o iskorišcavanju dobara i o izvozu jugoslavenskih proizvoda), Sarajevo, 1935.
- Sevdalinka (kako sačuvati originalnost sevdalinke), 1943.
- Zarasli putovi (novele), Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
Abdurahman Nametak ga je uvrstio u antologiju Izbor iz hrvatske muslimanske pripovijetke, I dio (1878-1918), Zagreb, 1943.
Izvori
- Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH