Razlika između inačica stranice »O podvizima rimskih careva i papa«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
O podvizima rimskih careva i papa''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificatum''), [[srednji vijek|srednjovjekovna]] kronika [[split]]skog kroničara [[Miha Madijev|Mihe Madijeva de Barbezanisa]] (o. 1284. - 1358.). Sačuvan je samo drugi dio djela koji obrađuje period od [[1290.]] do [[1330.]] godine. | |||
Autor je imao namjeru napisati kroniku [[Europa|europske]] povijesti, ali uglavnom opisuje događaje u [[Dalmacija|Dalmaciji]], osobito sukobe [[Šubići|Bribiraca]] i dalmatinskih gradova. U kronici se, osim događaja iz Hrvatske i Ugarske, nalaze i podaci o prilikama u [[Italija|Italiji]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Kronika Mihe Madijeva zaostaje po književnom stilu, prezentaciji informacija i naraciji za starijom [[Historia Salonitana|kronikom]] [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]], također Splićanina. | Autor je imao namjeru napisati kroniku [[Europa|europske]] povijesti, ali uglavnom opisuje događaje u [[Dalmacija|Dalmaciji]], osobito sukobe [[Šubići|Bribiraca]] i dalmatinskih gradova. U kronici se, osim događaja iz Hrvatske i Ugarske, nalaze i podaci o prilikama u [[Italija|Italiji]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Kronika Mihe Madijeva zaostaje po književnom stilu, prezentaciji informacija i naraciji za starijom [[Historia Salonitana|kronikom]] [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]], također Splićanina. | ||
Trenutačna izmjena od 15:25, 20. ožujka 2022.
O podvizima rimskih careva i papa (lat. De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificatum), srednjovjekovna kronika splitskog kroničara Mihe Madijeva de Barbezanisa (o. 1284. - 1358.). Sačuvan je samo drugi dio djela koji obrađuje period od 1290. do 1330. godine.
Autor je imao namjeru napisati kroniku europske povijesti, ali uglavnom opisuje događaje u Dalmaciji, osobito sukobe Bribiraca i dalmatinskih gradova. U kronici se, osim događaja iz Hrvatske i Ugarske, nalaze i podaci o prilikama u Italiji i u Srbiji. Kronika Mihe Madijeva zaostaje po književnom stilu, prezentaciji informacija i naraciji za starijom kronikom Tome Arhiđakona, također Splićanina.
Sadržaj kronike
Drugi dio kronike počinje 1290. godinom i izborom pape Nikole IV. na što se nadovezuju kratke informacije o Celestinu V., Bonifaciju VIII., Benediktu XI. i Klementu V. Iza njih, kronika se nastvlja duljim odlomkom o njemačkom caru Henriku VII., nakon čega slijedi odlomak o Robertu, kralju Apulije, zatim o svetom Henriku te opet o kralju Robertu. Nakon izlaganja o papi Ivanu XXII. Miha opisuje situaciju u Srbiji pod Nemanjićima te o hrvatsko-ugarskom kralju Karlu I. iz dinastije Anžuvinaca. Jedan odlomak posvetio je podrijetlu građana grada Splita, a potom iznosi vijesti o porazu i padu hrvatskog bana Mladena II. iz roda Šubića te nastavlja opisivati kaotičnu situaciju nakon sloma Bribiraca i pobunu Nelipčića protiv kraljevske vlasti.[1]