Morganova linija

Morganova linija ili Morganova crta je linija razvajanja tzv. "Zone A", kojom su upravljale Britansko - američke vojne snage, te "Zone B", u kojoj je civilnu vlast vodila vojna uprava Jugoslavenske armije. Ime je dobila po britanskom generalu Williamu D. Morganu, načelniku stožera Savezničkoga vrhovnog zapovjedništva za Sredozemlje, koji je dogovorio razgraničenje između Zona A i B s načelnikom Generalštaba JA, generalom Arsom Jovanovićem.

U završnim ratnim operacijama Četvrta armija Jugoslavenske armije zauzela je Trst 1. svibnja 1945. Pozivajući se na odredbe sporazuma iz Beograda, potpisanog u veljači 1945., britanski feldmaršal Harold Alexander tražio je 4. svibnja povlačenje jugoslavenskih snaga iz Trsta, Gorice i Monfalconea. Josip Broz Tito mu je odgovorio da se savezničke snage mogu nesmetano služiti lukama Trst i Pula za opskrbu svojih snaga kao i komunikacijama koje vode prema Austriji. Nezadovoljni maršal Alexander je u pismu Brozu 19. svibnja 1945. odbio jugoslavensko stajalište te je prisutnost jugoslavenskih snaga u tim krajevima usporedio s Hitlerovim, Mussolinijevim i japanskim osvajačkim metodama, izrazivši na najdramatični način nezadovoljstvo zapadnih saveznika jugoslavenskim iskorakom prema zapadu.

Staljin je početkom lipnja 1945.naredio Titu da u roku od 48 sati mora povući trupe iz Trsta, nakon čega 9. lipnja 1945. godine sklopljen Beogradski sporazum DFJ, UK i SAD-a, kojim je Julijska krajina - koja je između dva svjetska rata bila dio Italije - bila provizorno podijeljena na Zone A i B, međusobno razdijeljene Morganovom linijom. Zona A, koja je uključivala Trst i Pulu, došla je pod Savezničku vojnu upravu, dok je Zona B, koja je obuhvaćala Rijeku i najveći dio Istre, došla pod Vojnu upravu Jugoslavenske armije (VUJA).

Na temelju Beogradskog sporazuma od 9. lipnja 1945., Saveznici su 16. lipnja 1945. preuzeli okupacijsku vlast također i u Puli, u kojoj će ostati do sklapanja Ugovora o miru s Italijom u rujnu 1947. godine.

1947. godine će dio Morganove linije oko Pule prestati biti relevantan, kako će to područje -koje je Ugovorom o miru s Italijom zajedno s većim dijelom Istre, otocima Cresom, Lošinjem, Lastovom i Palagružom, Rijekom i Zadrom međunarodno priznat kao dio teritorija Jugoslavije (te, posljedično, njenih federalnih jedinica Slovenije i Hrvatske). U dijelovima oko Trsta, demarkacijska linija se povukla nešto više prema Trstu, ostavljajući neka etnička slovenska naselja na strani pod jugoslavenskom vojnom upravom. Dio na području općine Dolina, Morganova linija je i nadalje ostala demarkacijska linije unutar područja Slobodnog Teritorija Trsta kao svojevrsnog savezničko-jugoslavenskog kondominija, sve do disolucije STT-a u listopadu 1954. godine; taj dio Morganove linije do danas ostaje kao Slovensko - Talijanska državna granica.