Razlika između inačica stranice »Mladen Rojnica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mladen Rojnica''' ([[Dubrovnik]], [[1941.]]), [[Hrvati u Argentini|hrvatsko-argentinski]] gospodarstvenik, gospodarstveni dužnosnik i [[diplomat]].<ref name="najava">Najava predstavljanja knjige na tribini ''Hrvatskoj slovo uživo'' za 27. travnja 2009., predstavljači Marijan Osmak i Nenad Piskač. Hrvatsko slovo, 24. travnja 2009., str. 15.</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 08:46, 19. ožujka 2022.
Mladen Rojnica (Dubrovnik, 1941.), hrvatsko-argentinski gospodarstvenik, gospodarstveni dužnosnik i diplomat.[1]
Životopis
Mladen Rojnica rodio se je u Dubrovniku 1941. godine. U Buenos Airesu pohađao je osnovnu i srednju školu kod katoličkih učitelja. Srednje školovanje nastavio je u Londonu, gdje je studirao ekonomiju na londonskome sveučilištu. Diplomirao je 1968. godine. Nakon studija vratio se je u Argentinu.[1]
U Argentini se zaposlio kao revizor. Uža specijalnost bila mu je analiza financijskih stanja, revzija i organizacija poduzeća. Obiteljska tekstilna poduzeća dvadesetak su godina bila argentinski prvaci u izvozu pletenih tkanina i pređe.[1]
Doživotni je član ACDE-a, Organizacije kršćanskih poslodavaca i prvi je predsjednik Argentinsko-hrvatske industrijske i trgovačke komore. Član je upravnog odbora Argentinske tekstilne komore. Glavni je argentinski pregovarač s Ministarstvom trgovine SAD-a o kompenzacijskim carinama za tekstilne proizvode.[1]
Radio u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske i u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj kao savjetnik za gospodarska pitanja.[1]
Knjigu Živjeti za Hrvatsku: socijalizam ili sloboda i blagostanje? (2004.) objavio je u izdanju HKZ-Hrvatskoga slova. Knjigu Tržišno gospodarstvo i neokomunizam (2009.) napisao je, kako kaže, "u prvom redu namijenjena ponajprije mladima, koji su otvoreni a nisu zagađeni destruktivnom ideologijom koja je vladala posljednjih desetljeća, mladima svih godišta koji čeznu za slobom i napretkom za sebe i svoje obitelji u vlastitoj domovini".[1]
Piše za Glas Hrvata.
Literatura
- Živjeti za Hrvatsku: socijalizam ili sloboda i blagostanje?, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2004., Bilješka o autoru, str. 138.