Razlika između inačica stranice »Mladen Bjažić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mladen Bjažić''' ([[Zlarin]], [[26. siječnja]] [[1924.]] {{--}} [[24. siječnja]] [[2017.]],) [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[književnik]], [[novinar]] i dugogodišnji urednik dječjih programa [[Hrvatska radiotelevizija|Radija i televizije Zagreb]] 1970-ih , zaslužnik [[hrvatski strip|hrvatskog stripa]],<ref name="rođendan">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.in/knjige/Rodendan-Mladena-Bjazica/1075.html Rođendan Mladena Bjažića], ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref><ref>ŠibenikIN: [http://www.sibenik.hr/kultura-i-sport/preminuo-hrvatski-novinar-i-knjizevnik-mladen-bjazic ''Preminuo hrvatski novinar i književnik Mladen Bjažić''], ŠibenikIN, 24. siječnka 2017. Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref> njegovatelj [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] sa Zlarina<ref name="najave">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.hr/najave/neka-zvoni-ca ''Najave: Neka zvoni ČA''], ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 08:42, 19. ožujka 2022.
Mladen Bjažić (Zlarin, 26. siječnja 1924. − 24. siječnja 2017.,) hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb 1970-ih , zaslužnik hrvatskog stripa,[1][2] njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina[3]
Životopis
Rodio se je u Zlarinu. U Zagrebu je završio Učiteljsku školu i Filozofski fakultet. Zaposlio se je kao novinar. Uređivao je i dječje listove i časopise. Poslije Drugog svjetskog rata strip je bio uklonjen s novinskih stranica. Bjažić je vratio tu umjetnost nazad na mjesto. Dok je bio urednik dječjih listova Pionirska zastava i Pionir, vratio je strip na stranice tih listova. Time je uveo strip u tadašnje socijalističko društvo i potom obnovio produkciju hrvatskog stripa. Tako je vratio u strip Andriju Maurovića i braću Neugebauer, svjetski slavne hrvatske stripaše ali i otvorio mogućnosti napredka novom naraštaju hrvatskih stripaša (Delaču, Dovnikoviću, Goldschmiedtu, Parmakoviću, Bekeru...). Pored toga, pokrenuo i i inicirao prve poslijeratne zasebne strip-sveske. Uređivao je strip-zabavnike. Prvi je uređivao Vjesnikov strip-zabavnik Petko (1952.). Jeseni dvije godine poslije pokrenuo je legendarni Plavi vjesnik. Poslije je uređivao program za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Pisao je pjesme, prozne uradke i kazališne tekstove za djecu, književne eseje, novinske putopise i reportaže, televizijske adaptacije i scenarije.[1]
Njegovatelj zlarinske čakavštine. Od 2003. održavao je radionicu "Neka zvoni ča", kojom se brinuo da nove, i one stare, generacije upoznaju pravi zlarinski govor, te da se ne zaborave stare zlarinske riječi iz svakodnevnog govora, a koje su vremenom nestale iz razgovora.[1]
Nagrade i priznanja
Dobio je brojne prestižne nagrade. Ističe se Nagrada Andrija Maurović za životno djelo, za izniman doprinos hrvatskom stripu.[1]
Citati
Djela
SF Romani
- Osvajač 2 se ne javlja, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1959.
- Zagonetni stroj profesora Kružića, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1960.
- Varamunga - tajanstveni grad, koatorZvonimir Furtinger - roman, 1960.
- Svemirska nevjesta, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1960.
- Mrtvi se vraćaju, koator Zvonimir Furtinger - roman, 1965.
- Ništa bez Božene, koator Zvonimir Furtinger (drugo izdanje stroja prof. Kružića) - roman, 1973.
Pjesme i proza
- 1952. Sjenica. Ilustrirao Slavko Marić. Zagreb: Mladost.
- 1952. Pjesmice seki i braci. Ilustrirala Ema Bursać. Zagreb: Seljačka sloga.
- 1956. Dok more bjesni. Ilustrirao Ljubo Ivančić. Zagreb: IBI.
- 1966. Ratni dnevnik kurira Miše. Ilustrirao Zvonko Poldrugač. Zagreb: Epoha.
- 1977. Pjegica. Split: Čakavski sabor.
- 1979. Od admirala do ždrala: abeceda životinja. Ilustrirao Rudolf Sablić. Zagreb: Školska knjiga.
- 1983. Pioniri ratnici. Ilustrirala Nina Kallay. Zagreb: Savez društava „Naša djeca“.
- 1987. Patrolni čamac. Karlovac: Osvit, časopis za književnost, umjetnost i kulturu.
- 1990. Tata nema vremena. Ilustrirao Ante Schramadei. Zagreb: Školska knjiga.
- 1993. Opasno po život. Ilustrirao Goce Vaskov. Zagreb: Alfa.
- 1998. Ispo’ leroja. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
- 2004. Zlarinski čaiku. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
- 2007. Nevere i bonace. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
- 2009. Sedamnaest malih i jedna velika priča. Ilustrirao Branko Lovrić Caparin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
- 2010. Četvorka: pjesme za djecu i ostale. Ilustrirao Branko Lovrić Caparin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
- 2011. Ma da ne bi: romancin. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
- 2013. Nosi me more. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 ŠibenikIN: Rođendan Mladena Bjažića, ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.
- ↑ ŠibenikIN: Preminuo hrvatski novinar i književnik Mladen Bjažić, ŠibenikIN, 24. siječnka 2017. Pristupljeno 2. veljače 2017.
- ↑ 3,0 3,1 ŠibenikIN: Najave: Neka zvoni ČA, ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Mladen Bjažić koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.