Razlika između inačica stranice »Mirko Korolija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Mirko Korolija''' ([[Kistanje]], [[1886.]] – [[Šibenik]], [[1934.]]) hrvatski [[književnik]] i političar. Ekstremni jugoslavenski nacionalist, član [[ORJUNA|Orjune]]. | |||
== Životopis == | == Životopis == |
Trenutačna izmjena od 08:09, 19. ožujka 2022.
Mirko Korolija (Kistanje, 1886. – Šibenik, 1934.) hrvatski književnik i političar. Ekstremni jugoslavenski nacionalist, član Orjune.
Životopis
Mirko Korolija je rođen u Kistanju na području Bukovice u Dalmaciji. "Cesarsko Kraljevsku Veliku Gimnaziju" zaršio je u Zadru gdje mu je profesor materinskog jezika bio Vladimir Nazor. U gimnaziji počinje pisati pjesme, a prve stihove objavljuje 1898. godine u književnom časopisu Nevenu kojeg je uređivao Jova Jovanović Zmaj. U Pragu Korolija završava pravni fakultet na kojem stječe zvanje doktora pravnih znanosti. U to vrijeme objavljuje u mnogim srpskim i hrvatskim listovima.
Godine 1921., nakon dvije i pol godine talijanske okupacije Sjeverne Dalmacije, oduševljen je konačnim priključenjem tog područja Kraljevini SHS i dolaskom srpske vojske u ožujku 1921. U veljači 1922. došao je na čelo Direktorijuma Jugoslavenske nacionalne napredne omladine, koja u svibnju iste godine mijenja ime u Organizacija jugoslavenskih nacionalista ORJUNA. Kralj Aleksandar primio ga je početkom veljače 1922. »naročito ljubazno«. Organizira desetine Orjune u Kninskoj krajini, Ravnim kotarima i Bukovici, te batinaške napade, osobito u hrvatskim selima.
Godine 1924., kada splitsko kulturno-prosvjetno društvo "Šumadija" iz Splita gostuje u selima Bukovice i Ravnih Kotara, drži više predavanja protiv "boljševičke gamadi" i "hrvatskih separatista".
Nazivao je samog sebe jugoslavenskim D'Annunzijem, po poznatom talijanskom pjesniku i nacionalistu, koji je na čelu grupe dobrovoljaca zaposjeo Rijeku i u njoj diktatorski vladao 1919.–1921. Hvalio se svojim dopisivanjem s Benitom Mussolinijem.
Djela
- Pesme (1914.)
- Zidanje Skadra (drama, 1920.)
- Jugana vila najmlađa (drama, 1921.)
- Nove pesme (1930.)
- Pesme (1933.)
Literatura
- Dušan Plenča: Kninska ratna vremena 1850–1946., Zagreb: Globus, 1986. (str. 81, 104, 111)