Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Milan Pojić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milan Pojić'''-->'''Milan Pojić''' ([[Petrinja]], [[12. veljače]] [[1957.]] - [[Zagreb]], [[17. veljače]] [[2013.]])<ref name="p53">[http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/8020-preminuo-milan-pojic-milek.html Preminuo Milan Pojić-Milek], preuzeto 30. ožujka 2013.</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]] i [[arhivist]].
Milan Pojić''' ([[Petrinja]], [[12. veljače]] [[1957.]] - [[Zagreb]], [[17. veljače]] [[2013.]])<ref name="p53">[http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/8020-preminuo-milan-pojic-milek.html Preminuo Milan Pojić-Milek], preuzeto 30. ožujka 2013.</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]] i [[arhivist]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 07:30

Milan Pojić (Petrinja, 12. veljače 1957. - Zagreb, 17. veljače 2013.)[1], bio je hrvatski povjesničar i arhivist.

Životopis

Milan Pojić rodio se 1957. godine u Petrinji gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju a povijest i arheologiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[1] Radio je kao prosvjetni djelatnik u školama u Krapini, Vojniću i Petrinji, a od 1992. godine radio je kao viši arhivist u Hrvatskom državnom arhivu gdje je od 1994. godine bio voditelj Odsjeka za vojne fondove.[1] Godine 1991. bio je i među osnivačima Odreda narodne zaštite u Petrinji.[1]

Umro je nakon duge i teške bolesti, 17. veljače 2013. godine, u 56. godini u Zagrebu.

Znanstvena djelatnost

Uz arhivistički rad, bavio se istraživanjem hrvatske i vojne povijesti, bio je član uredništva Petrinjskog obzora te je pisao za Petrinjski zbornik za povijest i obnovu zavičaja o istraživanju žrtava rata i poraća na području Grada Petrinje.[1] Priredio je za tisak Ratni dnevnik Josipa Hübla iz 1943. (DAG, Gospić, 2002.)[2] te 2005. godine (zajedno sa Zdravkom Dizdarom, Vladimirom Geigerom i Matom Rupićem)[3] knjigu Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.: dokumenti.

Politička djelatnost

Uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj i nakon njih sudjelovao je u političkom životu Petrinje gdje je potaknuo i bio jednim od utemeljitelja petrinjskoga ogranka Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), a tada je izabran i za prvog dopredsjednika stranke.

Djela

  • Vojskovođa Svetozar Boroević: 1856.-1920., Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2006.
  • Hrvatska pukovnija 369. na Istočnom bojištu 1941.-1943.: ratni dnevnik, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2007.
  • Vjesnik naredaba Odjela za narodnu obranu Vlade Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba : 1918.-1919., Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2008. (urednik)[4]

Izvori

Vanjske poveznice