Razlika između inačica stranice »Megabat«

Trenutačna izmjena od 22:01, 18. ožujka 2022.

Megabat je bio Megabazov sin^[1], rođak Darija Velikog i satrapa Artaferna Starijeg, te perzijski admiral^[2] na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr. Prema grčkim povjesničarima, kasnije je služio kao satrap Frigije^[3]^[4]^[5], dok glineni zapisi iz Perzepolisa spominju Megabata na mjestu satrapa Arahozije^[6]. Najpoznatiji je po Herodotovim pričama o neuspješnoj opsadi Naksosa 499. pr. Kr. koju je vodio zajedno sa miletskim vladarom Aristagorom^[7]. Megabata je na mjesto vođe ekspedicije postavio njegov rođak Artafern^[2], satrap koji je vladao iz lidijskog grada Sarda.

Prema Herodotu, Megabat je zbog svađe sa Aristagorom upozorio stanovnike Naksosa na nadolazeću opsadu^[2], nakon čega su prikupili dovoljno zaliha i izdržali četiri mjeseca jonsko-perzijske opsade^[8]. Pretpostavlja se kako je Megabatov motiv bio posramiti Aristagoru na perzijskom kraljevskom dvoru zbog nesuglasica prilikom plovidbe prema otoku. Aristagorin neuspjeh protiv Naksosa bio je motiv za podizanje jonskog ustanka^[9], što je pak kasnije dovelo do grčko-perzijskih ratova^[10].

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice

[1] Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)

[Herodot.2C_V._32.-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 Herodot, V. 32.

[3] Manouchehr Saadat Noury: Prvi iranski satrapi (Persian Mirror)

[4] Maria Brosius: Women in Ancient Persia, 559-331 BC, Oxford, Clarendon Paperbacks, 1996. str. 6.

[5] Dascylium (enciklopedija Iranica, Michael Weiskopf)

[6] Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)

[7] Herodot, V. 33.

[8] Herodot, V. 34.

[9] Herodot, V. 35.

[10] John V. A. Fine: The Ancient Greeks - A critical history, str. 269.-277.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

Inačica od 07:40, 8. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 22:01, 18. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Megabat'''-->'''~~Megabat''' je bio [[Megabaz]]ov sin<ref>[http://www.livius.org/mea-mem/megabazus/megabazus.html Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, rođak [[Darije Veliki\|Darija Velikog]] i [[satrap]]a [[Artafern\|Artaferna Starijeg]], te [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijski]] [[admiral]]<ref name="Herodot, V. 32.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.32.1 Herodot, V. 32.]</ref> na prijelazu iz [[6. stoljeće pr. Kr.\|6.]] u [[5. stoljeće pr. Kr.]] Prema [[Stara Grčka\|grčkim]] povjesničarima, kasnije je služio kao [[satrap]] [[Frigija\|Frigije]]<ref>[http://www.persianmirror.com/Article_det.cfm?id=2067&getArticleCategory=58&getArticleSubCategory=32 Manouchehr Saadat Noury: Prvi iranski satrapi (Persian Mirror)]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=gPBIeVjYP84C&pg=PA6&lpg=PA6&dq=Megabates+satrap&source=bl&ots=G4cAtbLUwm&sig=QfRAZ9OF6UioXUIVlFA2XJQiLyo&hl=hr&ei=xL37St_pD47gmAOLx_2cBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CCgQ6AEwBw#v=onepage&q=Megabates%20satrap&f=false Maria Brosius: ''Women in Ancient Persia, 559-331 BC'', Oxford, Clarendon Paperbacks, 1996. str. 6.]</ref><ref>[http://iranica.com/newsite/articles/unicode/v7f1/v7f169.html Dascylium (enciklopedija Iranica, Michael Weiskopf)]</ref>, dok glineni zapisi iz [[Perzepolis]]a spominju Megabata na mjestu satrapa [[Arahozija\|Arahozije]]<ref>[http://www.livius.org/mea-mem/megabazus/megabazus.html Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Najpoznatiji je po [[Herodot]]ovim pričama o neuspješnoj opsadi [[Naksos (otok)\|Naksosa]] [[499. pr. Kr.]] koju je vodio zajedno sa [[milet]]skim vladarom [[Aristagora\|Aristagorom]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.33.1 Herodot, V. 33.]</ref>. Megabata je na mjesto vođe ekspedicije postavio njegov rođak [[Artafern]]<ref name="Herodot, V. 32."/>, [[satrap]] koji je vladao iz [[Lidija\|lidijskog]] grada [[Sard]]a.		Megabat''' je bio [[Megabaz]]ov sin<ref>[http://www.livius.org/mea-mem/megabazus/megabazus.html Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, rođak [[Darije Veliki\|Darija Velikog]] i [[satrap]]a [[Artafern\|Artaferna Starijeg]], te [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijski]] [[admiral]]<ref name="Herodot, V. 32.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.32.1 Herodot, V. 32.]</ref> na prijelazu iz [[6. stoljeće pr. Kr.\|6.]] u [[5. stoljeće pr. Kr.]] Prema [[Stara Grčka\|grčkim]] povjesničarima, kasnije je služio kao [[satrap]] [[Frigija\|Frigije]]<ref>[http://www.persianmirror.com/Article_det.cfm?id=2067&getArticleCategory=58&getArticleSubCategory=32 Manouchehr Saadat Noury: Prvi iranski satrapi (Persian Mirror)]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=gPBIeVjYP84C&pg=PA6&lpg=PA6&dq=Megabates+satrap&source=bl&ots=G4cAtbLUwm&sig=QfRAZ9OF6UioXUIVlFA2XJQiLyo&hl=hr&ei=xL37St_pD47gmAOLx_2cBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CCgQ6AEwBw#v=onepage&q=Megabates%20satrap&f=false Maria Brosius: ''Women in Ancient Persia, 559-331 BC'', Oxford, Clarendon Paperbacks, 1996. str. 6.]</ref><ref>[http://iranica.com/newsite/articles/unicode/v7f1/v7f169.html Dascylium (enciklopedija Iranica, Michael Weiskopf)]</ref>, dok glineni zapisi iz [[Perzepolis]]a spominju Megabata na mjestu satrapa [[Arahozija\|Arahozije]]<ref>[http://www.livius.org/mea-mem/megabazus/megabazus.html Megabaz (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Najpoznatiji je po [[Herodot]]ovim pričama o neuspješnoj opsadi [[Naksos (otok)\|Naksosa]] [[499. pr. Kr.]] koju je vodio zajedno sa [[milet]]skim vladarom [[Aristagora\|Aristagorom]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.33.1 Herodot, V. 33.]</ref>. Megabata je na mjesto vođe ekspedicije postavio njegov rođak [[Artafern]]<ref name="Herodot, V. 32."/>, [[satrap]] koji je vladao iz [[Lidija\|lidijskog]] grada [[Sard]]a.

	Prema [[Herodot]]u, Megabat je zbog svađe sa Aristagorom upozorio stanovnike [[Naksos (otok)\|Naksosa]] na nadolazeću opsadu<ref name="Herodot, V. 32."/>, nakon čega su prikupili dovoljno zaliha i izdržali četiri mjeseca [[Jonija\|jonsko]]-[[Ahemenidsko Carstvo\|perzijske]] opsade<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.34.1 Herodot, V. 34.]</ref>. Pretpostavlja se kako je Megabatov motiv bio posramiti Aristagoru na perzijskom kraljevskom dvoru zbog nesuglasica prilikom plovidbe prema otoku. [[Aristagora\|Aristagorin]] neuspjeh protiv Naksosa bio je motiv za podizanje [[Jonski ustanak\|jonskog ustanka]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.35.1 Herodot, V. 35.]</ref>, što je pak kasnije dovelo do [[Grčko-perzijski ratovi\|grčko-perzijskih ratova]]<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=NjeM0kcp8swC&pg=PA269&dq=Ionian+revolt#PPA272,M1 John V. A. Fine: ''The Ancient Greeks - A critical history'', str. 269.-277.]</ref>.		Prema [[Herodot]]u, Megabat je zbog svađe sa Aristagorom upozorio stanovnike [[Naksos (otok)\|Naksosa]] na nadolazeću opsadu<ref name="Herodot, V. 32."/>, nakon čega su prikupili dovoljno zaliha i izdržali četiri mjeseca [[Jonija\|jonsko]]-[[Ahemenidsko Carstvo\|perzijske]] opsade<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.34.1 Herodot, V. 34.]</ref>. Pretpostavlja se kako je Megabatov motiv bio posramiti Aristagoru na perzijskom kraljevskom dvoru zbog nesuglasica prilikom plovidbe prema otoku. [[Aristagora\|Aristagorin]] neuspjeh protiv Naksosa bio je motiv za podizanje [[Jonski ustanak\|jonskog ustanka]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.35.1 Herodot, V. 35.]</ref>, što je pak kasnije dovelo do [[Grčko-perzijski ratovi\|grčko-perzijskih ratova]]<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=NjeM0kcp8swC&pg=PA269&dq=Ionian+revolt#PPA272,M1 John V. A. Fine: ''The Ancient Greeks - A critical history'', str. 269.-277.]</ref>.