Razlika između inačica stranice »Kirchhoffovi zakoni spektroskopije«

Trenutačna izmjena od 21:01, 18. ožujka 2022.

Kirchhoffovi zakoni spektroskopije su zakoni o spektroskopiji koje je formulirao Gustav Robert Kirchhoff. Oni glase:

Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru
Vruć, razrijeđen plin stvara svjetlost sa spektralnim linijama na diskretnim valnim duljinama (npr. određene boje) koje zavise od energetskih razina atoma u plinu. (Vidi još : spektar emisije)
Zagrijan, čvrst objekt okružen hladnim razrijeđenim plinom (tj. hladnijim nego zagrijani objekt) stvara svjetlost skoro neprekidnog spektra koji ima razmake na diskretnim valnim duljinama zavisno od energetskih težina atoma u plinu. (Vidi još: apsorpcijski spektar)

Nedovršeni članak Kirchhoffovi zakoni spektroskopije koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 00:34, 19. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 21:01, 18. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kirchhoffovi zakoni spektroskopije'''-->'''~~ Kirchhoffovi zakoni spektroskopije''' su zakoni o [[spektroskopija\|spektroskopiji]] koje je formulirao [[Gustav Robert Kirchhoff]]. Oni glase:		Kirchhoffovi zakoni spektroskopije''' su zakoni o [[spektroskopija\|spektroskopiji]] koje je formulirao [[Gustav Robert Kirchhoff]]. Oni glase:

	# ''Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru''		# ''Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru''