Toggle menu
310,1 tis.
42
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Radoslav Pavlović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m skini nepotrebne znakove
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Radoslav Pavlović'''-->'''Radoslav Pavlović''' ([[1420.]] – [[1441.]]), [[knez]] i istaknuti predstavnik loze [[Pavlović|Pavlovića]].
Radoslav Pavlović''' ([[1420.]] – [[1441.]]), [[knez]] i istaknuti predstavnik loze [[Pavlović|Pavlovića]].
   
   
== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 12:06

Radoslav Pavlović (1420.1441.), knez i istaknuti predstavnik loze Pavlovića.

Životopis

Radoslav Pavlović sin je kneza Pavla Radinovića. Poslije ubojstva oca 1415., zajedno sa bratom Petrom Pavlovićem i uz pomoć Osmanlija napada vojvodu Sandalja Hranića kojeg su okrivljavali za očevu smrt. Vojvoda Sandalj Hranić napao je Pavlove sinove da bi im oteo posjede i u tom sukobu je 1420. poginuo vojvoda Petar I., dok se Radoslav izmirio sa Sandaljem.[1] Radoslav Pavlović preuzima vodstvo među Pavlovićima 1420. nakon smrti svoga brata Petra.

Smirivanje odnosa Pavlovića i Kosača rezultiralo je bračnom vezom. Vojvoda Radoslav oženio se Teodorom, kćerkom kneza Vukca Hranića Kosače i sestrom kasnije poznatog vojvode Stjepana Vukčića Kosače. Radoslav je sa Teodorom, kćerkom Vukca Hranića imao tri sina, a to su vojvoda Ivaniš Pavlović († 1450.), vojvoda Petar II. i knez Nikola Pavlović (vladali 1450.-1463.). Više godina vojvoda Radoslav je pregovarao sa Dubrovčanima oko prodaje svoje polovine Konavala. Prodaja je na kraju izvršena krajem 1426.

Radoslav se 1430. godine sukobio s Dubrovačkom Republikom[2] kada je osporio ugovor kojim je svoj dio Konavla predao Dubrovčanima, a zaratio je i sa Sandaljevim nasljednikom Stjepanom Vukčićem u želji da vrati obiteljske posjede koje mu je oteo Sandalj. Međutim, Stjepan Vukčić mu je oteo Trebinje i Vrm 1438. godine, slomivši moć Pavlovića.[3]

Izvori

  1. Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 381.
  2. Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić: Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. - 1433.), Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, sv.2 br.3 listopad 2008.
  3. Opća enciklopedija, svezak VI, str. 349.