Razlika između inačica stranice »Dan Martina Luthera Kinga Jr.«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
m (brisanje nepotrebnih znakova)
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dan Martina Luthera Kinga Jr.'''-->[[Datoteka:Martin Luther King press conference 01269u edit.jpg|mini|175px|King 1964. godine|alt=Crno-bijela fotografija Martina Luthera Kinga Jr. iz 1964. godine]]
[[Datoteka:Martin Luther King press conference 01269u edit.jpg|mini|175px|King 1964. godine|alt=Crno-bijela fotografija Martina Luthera Kinga Jr. iz 1964. godine]]


'''Dan Martina Luthera Kinga Jr.''' ([[engleski|engl.]] ''Martin Luther King Jr. Day''; službeno ''Birthday of Martin Luther King, Jr.'') [[SAD|američki]] je federalni praznik kojim se obilježava rođenje [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga Jr.]]<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King protiv Donalda Trumpa |url=https://www.autograf.hr/martin-luther-king-protiv-donalda-trumpa/ |autor= |autorpoveznica= |prezime=Kuzmič |ime=Peter |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Autograf.hr |stranice= |nadnevak=20. siječnja 2019. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Obilježava se trećeg ponedjeljka u siječnju svake godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King – svećenik i borac za ljudska prava – 1929. |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/martin-luther-king-svecenik-i-borac-za-ljudska-prava-1929/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Povijest.hr |stranice= |nadnevak= |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> King je rođen 15. siječnja 1929. godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King, Jr. |url=https://www.britannica.com/biography/Martin-Luther-King-Jr |autor=Clayborne Carson, David L. Lewis |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=Encyclopaedia Britannica |stranice= |nadnevak=11. siječnja 2020. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Najraniji ponedjeljak na koji se obilježava ovaj praznik jest 15., a najkasniji 21. siječnja.
'''Dan Martina Luthera Kinga Jr.''' ([[engleski|engl.]] ''Martin Luther King Jr. Day''; službeno ''Birthday of Martin Luther King, Jr.'') [[SAD|američki]] je federalni praznik kojim se obilježava rođenje [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga Jr.]]<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King protiv Donalda Trumpa |url=https://www.autograf.hr/martin-luther-king-protiv-donalda-trumpa/ |autor= |autorpoveznica= |prezime=Kuzmič |ime=Peter |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Autograf.hr |stranice= |nadnevak=20. siječnja 2019. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Obilježava se trećeg ponedjeljka u siječnju svake godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King – svećenik i borac za ljudska prava – 1929. |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/martin-luther-king-svecenik-i-borac-za-ljudska-prava-1929/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Povijest.hr |stranice= |nadnevak= |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> King je rođen 15. siječnja 1929. godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=Martin Luther King, Jr. |url=https://www.britannica.com/biography/Martin-Luther-King-Jr |autor=Clayborne Carson, David L. Lewis |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=Encyclopaedia Britannica |stranice= |nadnevak=11. siječnja 2020. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Najraniji ponedjeljak na koji se obilježava ovaj praznik jest 15., a najkasniji 21. siječnja.
Redak 7: Redak 7:
== Povijest ==
== Povijest ==
[[Datoteka:Don't Work sign ppmsca.03197 Cropped.jpg|mini|150px|Plakat iz 1969. godine za promociju ideje o prazniku na dan Kingovog atentata.|alt=Crno-bijela fotografija plakata sa slikom Martina Luthera Kinga Jr. i s teksom "April 4, Black Holiday, Take a day off, don't work"]]
[[Datoteka:Don't Work sign ppmsca.03197 Cropped.jpg|mini|150px|Plakat iz 1969. godine za promociju ideje o prazniku na dan Kingovog atentata.|alt=Crno-bijela fotografija plakata sa slikom Martina Luthera Kinga Jr. i s teksom "April 4, Black Holiday, Take a day off, don't work"]]
Ideju Dana Martina Luthera Kinga Jr. zastupali su [[sindikat]]i tijekom pregovora.<ref name="nation">{{Citiranje www |naslov=Working-Class Hero |url=http://www.thenation.com/article/working-class-hero?page=full |autor= |autorpoveznica= |prezime=Jones |ime=William P. |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=The Nation |stranice= |nadnevak=11. siječnja 2006. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl=https://web.archive.org/web/20110629021941/http://www.thenation.com/article/working-class-hero?page=full |arhivnadnevak=29. lipnja 2011. |citat= }}</ref> Nakon Kingove smrti, [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|američki zastupnik]] John Conyers i [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator]] Edward Brooke predstavili su Kongresu prijedlog zakona kojim bi Kingov rođendan postao nacionalni praznik. O prijedloge prvi se puta glasalo 1979. godine, ali nedostajalo je pet glasova za njegovo prihvaćanje.<ref name="Wolfen">{{Citiraj web|last=Wolfensberger |first=Don |date=14. siječnja 2008. |archivedate=3. ožujka 2011. |url=http://www.wilsoncenter.org/events/docs/King%20Holiday-essay-drw.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110303194404/http://www.wilsoncenter.org/events/docs/King%20Holiday-essay-drw.pdf |title=The Martin Luther King Jr. Holiday: The Long Struggle in Congress, An Introductory Essay |publisher=[[Woodrow Wilson International Center for Scholars]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref> Dva glavna argumenta protivnika bila su da bi plaćeni praznik za federalne zaposlenike bio preskup i da bi se praznik u čast privatnog građana protivio dugotrajnoj tradiciji.<ref name="Wolfen" /> Samo dvije druge osobe imaju nacionalne praznike u SAD-u u njihovu čast: [[George Washington]] i [[Kristofor Kolumbo]].
Ideju Dana Martina Luthera Kinga Jr. zastupali su [[sindikat]]i tijekom pregovora.<ref name="nation">{{Citiranje www |naslov=Working-Class Hero |url=http://www.thenation.com/article/working-class-hero?page=full |autor= |autorpoveznica= |prezime=Jones |ime=William P. |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=The Nation |stranice= |nadnevak=11. siječnja 2006. |preuzeto=27. siječnja 2020. |arhivurl=https://web.archive.org/web/20110629021941/http://www.thenation.com/article/working-class-hero?page=full |arhivnadnevak=29. lipnja 2011. |citat= }}</ref> Nakon Kingove smrti, [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|američki zastupnik]] John Conyers i [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator]] Edward Brooke predstavili su Kongresu prijedlog zakona kojim bi Kingov rođendan postao nacionalni praznik. O prijedloge prvi se puta glasalo 1979. godine, ali nedostajalo je pet glasova za njegovo prihvaćanje.<ref name="Wolfen">{{Citiranje weba|last=Wolfensberger |first=Don |date=14. siječnja 2008. |archivedate=3. ožujka 2011. |url=http://www.wilsoncenter.org/events/docs/King%20Holiday-essay-drw.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110303194404/http://www.wilsoncenter.org/events/docs/King%20Holiday-essay-drw.pdf |title=The Martin Luther King Jr. Holiday: The Long Struggle in Congress, An Introductory Essay |publisher=[[Woodrow Wilson International Center for Scholars]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref> Dva glavna argumenta protivnika bila su da bi plaćeni praznik za federalne zaposlenike bio preskup i da bi se praznik u čast privatnog građana protivio dugotrajnoj tradiciji.<ref name="Wolfen" /> Samo dvije druge osobe imaju nacionalne praznike u SAD-u u njihovu čast: [[George Washington]] i [[Kristofor Kolumbo]].


[[King Center]] ubrzo je zatražio podršku korporativne zajednice i opće javnosti. Ova strategija pokazala se uspješnom kada je glazbenik [[Stevie Wonder]] 1980. godine izdao singl "Happy Birthday" s ciljem popularizacije kampanje i 1981. godine održao novinarsku konferenciju "Rally for Peace". Peticija za osnivanje praznika prikupila je šest milijuna potpisa.<ref name="nation"/>
[[King Center]] ubrzo je zatražio podršku korporativne zajednice i opće javnosti. Ova strategija pokazala se uspješnom kada je glazbenik [[Stevie Wonder]] 1980. godine izdao singl "Happy Birthday" s ciljem popularizacije kampanje i 1981. godine održao novinarsku konferenciju "Rally for Peace". Peticija za osnivanje praznika prikupila je šest milijuna potpisa.<ref name="nation"/>


Senatori Jesse Helms i John Porter East bili su glavni protivnici ovom prazniku i propitivali su je li King dovoljno važan za osnivanje praznika. Helms je kritizirao Kingovo protivljenje [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] i okrivljavao ga za [[marksizam]].<ref name="dewar">{{cite news|last=Dewar |first=Helen |date=4. listopada 1983. |archivedate=29. lipnja 2011. |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/helms_stalls_kings_day.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629031519/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/helms_stalls_kings_day.html |title=Helms Stalls King's Day in Senate |newspaper=[[The Washington Post]] |page=A01 |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski }}</ref> Helms je vodio [[filibaster]] protiv prijedloga zakona i 3. listopada 1983. Senatu je podnio dokument od 300 stranica u kojem je navodio da je King imao veze s [[komunizam|komunistima]]. Senator Daniel Patrick Moynihan proglasio je dokument "paketom smeća", bacio ga na pod Senata i gazio ga.<ref>{{cite news|last=Romero|first=Frances|title=A Brief History of Martin Luther King Jr. Day|url=http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1872501,00.html|newspaper=Time|date=18. siječnja 2010.|language=engleski}}</ref><ref>{{cite book|last=Courtwright|first=David T.|title=No Right Turn: Conservative Politics in a Liberal America|year=2010.|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts|isbn=978-0-674-04677-1|url=https://books.google.com/?id=J5Vb52f6rOIC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=moynihan+%22packet+of+filth%22#v=onepage&q=moynihan%20%22packet%20of%20filth%22&f=false|page=13|language=engleski}}</ref>
Senatori Jesse Helms i John Porter East bili su glavni protivnici ovom prazniku i propitivali su je li King dovoljno važan za osnivanje praznika. Helms je kritizirao Kingovo protivljenje [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] i okrivljavao ga za [[marksizam]].<ref name="dewar">{{Citiranje novina|last=Dewar |first=Helen |date=4. listopada 1983. |archivedate=29. lipnja 2011. |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/helms_stalls_kings_day.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629031519/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/helms_stalls_kings_day.html |title=Helms Stalls King's Day in Senate |newspaper=[[The Washington Post]] |page=A01 |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski }}</ref> Helms je vodio [[filibaster]] protiv prijedloga zakona i 3. listopada 1983. Senatu je podnio dokument od 300 stranica u kojem je navodio da je King imao veze s [[komunizam|komunistima]]. Senator Daniel Patrick Moynihan proglasio je dokument "paketom smeća", bacio ga na pod Senata i gazio ga.<ref>{{Citiranje novina|last=Romero|first=Frances|title=A Brief History of Martin Luther King Jr. Day|url=http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1872501,00.html|newspaper=Time|date=18. siječnja 2010.|language=engleski}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Courtwright|first=David T.|title=No Right Turn: Conservative Politics in a Liberal America|year=2010.|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts|isbn=978-0-674-04677-1|url=https://books.google.com/?id=J5Vb52f6rOIC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=moynihan+%22packet+of+filth%22#v=onepage&q=moynihan%20%22packet%20of%20filth%22&f=false|page=13|language=engleski}}</ref>


[[Datoteka:Reagan signs Martin Luther King bill.jpg|mini|225px|Ronald Reagan i Coretta Scott King na ceremoniji potpisivanja zakona o Danu Martina Luthera Kinga Jr.|alt=Fotografija na kojoj se nalaze Coretta Scott King koja stoji pokraj Ronalda Reagana koji sjedi i potpisuje zakon. Oko njih se nalazi šestero drugih ljudi.]]
[[Datoteka:Reagan signs Martin Luther King bill.jpg|mini|225px|Ronald Reagan i Coretta Scott King na ceremoniji potpisivanja zakona o Danu Martina Luthera Kinga Jr.|alt=Fotografija na kojoj se nalaze Coretta Scott King koja stoji pokraj Ronalda Reagana koji sjedi i potpisuje zakon. Oko njih se nalazi šestero drugih ljudi.]]
Ronald Reagan isprva se protivio prazniku, navodeći brigu o trošku. Dana 2. studenoga 1983. Reagan je potpisao prijedlog zakona o osnivanju praznika kojeg je predložila zastupnica Katie Hall.<ref name="reagan">{{Citiraj web|last=Woolley |first=John T. |author2=Gerhard Peters |date=2. studenoga 1983. |archivedate=20. srpnja 2011. |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=40708 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720080942/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=40708 |title=Ronald Reagan: Remarks on Signing the Bill Making the Birthday of Martin Luther King Jr., a National Holiday |publisher=[[The American Presidency Project]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref> Prijedlog je prihvaćen u Senatu sa 78 glasova za i 22 protiv.<ref>{{cite news |last1=Dewar |first1=Helen |title=Solemn Senate Votes For National Holiday Honoring Rev. King |url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/solemn_senate_votes_for_national_holiday.html |accessdate=11. ožujka 2019. |work=The Washington Post |date=20. listopada 1983. |language=engleski}}</ref> Zastupnički dom prihvatio je prijedlog s 338 glasova za i 90 protiv.<ref name="dewar"/> Praznik je prvi puta obilježen 20. siječnja 1986.
Ronald Reagan isprva se protivio prazniku, navodeći brigu o trošku. Dana 2. studenoga 1983. Reagan je potpisao prijedlog zakona o osnivanju praznika kojeg je predložila zastupnica Katie Hall.<ref name="reagan">{{Citiranje weba|last=Woolley |first=John T. |author2=Gerhard Peters |date=2. studenoga 1983. |archivedate=20. srpnja 2011. |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=40708 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720080942/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=40708 |title=Ronald Reagan: Remarks on Signing the Bill Making the Birthday of Martin Luther King Jr., a National Holiday |publisher=[[The American Presidency Project]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref> Prijedlog je prihvaćen u Senatu sa 78 glasova za i 22 protiv.<ref>{{Citiranje novina |last1=Dewar |first1=Helen |title=Solemn Senate Votes For National Holiday Honoring Rev. King |url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/solemn_senate_votes_for_national_holiday.html |accessdate=11. ožujka 2019. |work=The Washington Post |date=20. listopada 1983. |language=engleski}}</ref> Zastupnički dom prihvatio je prijedlog s 338 glasova za i 90 protiv.<ref name="dewar"/> Praznik je prvi puta obilježen 20. siječnja 1986.


Zakon je osnovao i Komisiju za federalni praznik Martina Luthera Kinga Jr. koja će nadgledati obilježavanje praznika. [[George H. W. Bush]] postavio je [[Coretta Scott King|Corettu Scott King]], Kingovu suprugu, za doživotnu članicu komisije u svibnju 1989.<ref name="bush">{{Citiraj web|last=Woolley |first=John T. |author2=Gerhard Peters |date=17. svibnja 1989. |archivedate=2. listopada 2012. |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=17040 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121002135726/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=17040 |title=George Bush: Remarks on Signing the Martin Luther King Jr., Federal Holiday Commission Extension Act |publisher=[[The American Presidency Project]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref>
Zakon je osnovao i Komisiju za federalni praznik Martina Luthera Kinga Jr. koja će nadgledati obilježavanje praznika. [[George H. W. Bush]] postavio je [[Coretta Scott King|Corettu Scott King]], Kingovu suprugu, za doživotnu članicu komisije u svibnju 1989.<ref name="bush">{{Citiranje weba|last=Woolley |first=John T. |author2=Gerhard Peters |date=17. svibnja 1989. |archivedate=2. listopada 2012. |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=17040 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121002135726/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=17040 |title=George Bush: Remarks on Signing the Martin Luther King Jr., Federal Holiday Commission Extension Act |publisher=[[The American Presidency Project]] |accessdate=16. siječnja 2011. |language=engleski}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 13:52, 13. ožujka 2022.

Crno-bijela fotografija Martina Luthera Kinga Jr. iz 1964. godine
King 1964. godine

Dan Martina Luthera Kinga Jr. (engl. Martin Luther King Jr. Day; službeno Birthday of Martin Luther King, Jr.) američki je federalni praznik kojim se obilježava rođenje Martina Luthera Kinga Jr.[1] Obilježava se trećeg ponedjeljka u siječnju svake godine.[2] King je rođen 15. siječnja 1929. godine.[3] Najraniji ponedjeljak na koji se obilježava ovaj praznik jest 15., a najkasniji 21. siječnja.

Martin Luther King Jr. bio je vođa nenasilnog aktivizma tijekom Pokreta za ljudska prava u Sjedinjenim Američkim državama.[4] Pokret je uspješno protestirao protiv rasne diskriminacije u federalnom i državnom zakonu.[4] King je primio Nobelovu nagradu za mir 1964. godine.[5] Kampanja za osnivanje federalnog praznika u čast Martina Luthera Kinga započela je ubrzo nakon njegovog atentata 1968. godine. Ronald Reagan potpisao je zakon o osnivanju praznika 1983. godine, a prvi je puta obilježen tri godine kasnije. Isprva su neke savezne države suzdržavale se od obilježavanja praznika, spajajući ga s drugim praznicima ili mijenjajući mu ime. Prvi je puta službeno obilježen u svih 50 saveznih država 2000. godine.

Povijest

Crno-bijela fotografija plakata sa slikom Martina Luthera Kinga Jr. i s teksom "April 4, Black Holiday, Take a day off, don't work"
Plakat iz 1969. godine za promociju ideje o prazniku na dan Kingovog atentata.

Ideju Dana Martina Luthera Kinga Jr. zastupali su sindikati tijekom pregovora.[6] Nakon Kingove smrti, američki zastupnik John Conyers i senator Edward Brooke predstavili su Kongresu prijedlog zakona kojim bi Kingov rođendan postao nacionalni praznik. O prijedloge prvi se puta glasalo 1979. godine, ali nedostajalo je pet glasova za njegovo prihvaćanje.[7] Dva glavna argumenta protivnika bila su da bi plaćeni praznik za federalne zaposlenike bio preskup i da bi se praznik u čast privatnog građana protivio dugotrajnoj tradiciji.[7] Samo dvije druge osobe imaju nacionalne praznike u SAD-u u njihovu čast: George Washington i Kristofor Kolumbo.

King Center ubrzo je zatražio podršku korporativne zajednice i opće javnosti. Ova strategija pokazala se uspješnom kada je glazbenik Stevie Wonder 1980. godine izdao singl "Happy Birthday" s ciljem popularizacije kampanje i 1981. godine održao novinarsku konferenciju "Rally for Peace". Peticija za osnivanje praznika prikupila je šest milijuna potpisa.[6]

Senatori Jesse Helms i John Porter East bili su glavni protivnici ovom prazniku i propitivali su je li King dovoljno važan za osnivanje praznika. Helms je kritizirao Kingovo protivljenje Vijetnamskom ratu i okrivljavao ga za marksizam.[8] Helms je vodio filibaster protiv prijedloga zakona i 3. listopada 1983. Senatu je podnio dokument od 300 stranica u kojem je navodio da je King imao veze s komunistima. Senator Daniel Patrick Moynihan proglasio je dokument "paketom smeća", bacio ga na pod Senata i gazio ga.[9][10]

Fotografija na kojoj se nalaze Coretta Scott King koja stoji pokraj Ronalda Reagana koji sjedi i potpisuje zakon. Oko njih se nalazi šestero drugih ljudi.
Ronald Reagan i Coretta Scott King na ceremoniji potpisivanja zakona o Danu Martina Luthera Kinga Jr.

Ronald Reagan isprva se protivio prazniku, navodeći brigu o trošku. Dana 2. studenoga 1983. Reagan je potpisao prijedlog zakona o osnivanju praznika kojeg je predložila zastupnica Katie Hall.[11] Prijedlog je prihvaćen u Senatu sa 78 glasova za i 22 protiv.[12] Zastupnički dom prihvatio je prijedlog s 338 glasova za i 90 protiv.[8] Praznik je prvi puta obilježen 20. siječnja 1986.

Zakon je osnovao i Komisiju za federalni praznik Martina Luthera Kinga Jr. koja će nadgledati obilježavanje praznika. George H. W. Bush postavio je Corettu Scott King, Kingovu suprugu, za doživotnu članicu komisije u svibnju 1989.[13]

Izvori

  1. Kuzmič, Peter (20. siječnja 2019.). Martin Luther King protiv Donalda Trumpa. Autograf.hr, preuzeto 27. siječnja 2020.
  2. Martin Luther King – svećenik i borac za ljudska prava – 1929.. Povijest.hr, preuzeto 27. siječnja 2020.
  3. Clayborne Carson, David L. Lewis (11. siječnja 2020.). Martin Luther King, Jr. (engleski). Encyclopaedia Britannica, preuzeto 27. siječnja 2020.
  4. 4,0 4,1 'I HAVE A DREAM' Povijesni govor koji je oblikovao suvremenu Ameriku. Dnevnik.hr (28. kolovoza 2016.), preuzeto 27. siječnja 2020.
  5. Martin Luther King, Jr., Day (engleski). Encyclopaedia Britannica, preuzeto 27. siječnja 2020.
  6. 6,0 6,1 Jones, William P. (11. siječnja 2006.). Working-Class Hero (engleski). The Nation, Arhivirano iz izvornika 29. lipnja 2011., preuzeto 27. siječnja 2020.
  7. 7,0 7,1 Wolfensberger, Don (14. siječnja 2008.). "The Martin Luther King Jr. Holiday: The Long Struggle in Congress, An Introductory Essay" (engl.). Woodrow Wilson International Center for Scholars. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2011.. http://www.wilsoncenter.org/events/docs/King%20Holiday-essay-drw.pdf Pristupljeno 16. siječnja 2011. 
  8. 8,0 8,1 Dewar, Helen (4. listopada 1983.). "Helms Stalls King's Day in Senate" (engl.). The Washington Post: str. A01. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011.. https://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/helms_stalls_kings_day.html Pristupljeno 16. siječnja 2011. 
  9. Romero, Frances (18. siječnja 2010.). "A Brief History of Martin Luther King Jr. Day" (engl.). Time. http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1872501,00.html 
  10. Courtwright, David T. (2010.) (engl.). No Right Turn: Conservative Politics in a Liberal America. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. str. 13. ISBN 978-0-674-04677-1. https://books.google.com/?id=J5Vb52f6rOIC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=moynihan+%22packet+of+filth%22#v=onepage&q=moynihan%20%22packet%20of%20filth%22&f=false 
  11. Woolley, John T.; Gerhard Peters (2. studenoga 1983.). "Ronald Reagan: Remarks on Signing the Bill Making the Birthday of Martin Luther King Jr., a National Holiday" (engl.). The American Presidency Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2011.. http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=40708 Pristupljeno 16. siječnja 2011. 
  12. Dewar, Helen (20. listopada 1983.). "Solemn Senate Votes For National Holiday Honoring Rev. King" (engl.). The Washington Post. http://www.washingtonpost.com/wp-srv/opinions/articles/solemn_senate_votes_for_national_holiday.html Pristupljeno 11. ožujka 2019. 
  13. Woolley, John T.; Gerhard Peters (17. svibnja 1989.). "George Bush: Remarks on Signing the Martin Luther King Jr., Federal Holiday Commission Extension Act" (engl.). The American Presidency Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2012.. http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=17040 Pristupljeno 16. siječnja 2011.