Razlika između inačica stranice »Dabar (Otočac)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
m (brisanje nepotrebnih znakova)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dabar (Otočac)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime        = Dabar
|ime        = Dabar
|regija      = [[Lika]]
|regija      = [[Lika]]
Redak 61: Redak 61:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Dabar}}
 
* [http://www.dabarlicki.com/ Portal Dabra]
* [http://www.dabarlicki.com/ Portal Dabra]



Trenutačna izmjena od 12:08, 13. ožujka 2022.

Dabar
Dabar na karti Hrvatska
Dabar
Dabar
Dabar na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Ličko-senjska
Općina/Grad Otočac
Najbliži (veći) grad Otočac
Zemljopisne koordinate 44°57′N 15°19′E / 44.95°N 15.31°E / 44.95; 15.31
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 207[1]
Autooznaka GS
Zentrum von Dabar.jpg
Središte Dabra

Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Raštrkano naselje Dabar.

Zemljopis

U sastavu je grada Otočca, smješteno u Dabarskoj dolini sjeverno od Gackog polja i južno od planinskog lanca Male Kapele. Na sjevernom rubu naselja Dabar klima je planinska, dok južni ili donji dio imaju osobine predplaninske klime.

Spomenik civilnim žrtvama četničkog bezumlja u Domovinskom ratu 1991. - 92.
Stanje minski sumnjivog područja nakon općeg izvida cjelokupnog prostora Otočac, ploča u Dabru

Povijest

U glagoljskom Dabarskom brevijaru iz 1379. godine spominju se i druga mjesta u okolici Dabra, kojih danas nema. Ime naselja potječe iz Srednjeg vijeka kada su u njemu živjela plemena Dabran i Zagorac. U 14. stoljeću Frankapani su sagradili dabarsku utvrdu. Početkom 16. stoljeća stanovništvo se počinje iseljavati iz tog kraja i u to doba Dabar je utvrđeni grad kod kojeg su Otočani 1527. godine potukli Turke. Navodno se tada teško ranjeni zapovjednik turske vojske Osman-aga sakrio u šuplju bukvu, gdje je pronađen mrtav i po njemu je Osmanagino polje navodno dobilo naziv.

Dabar je 1991. godine s okolnim naseljima za vrijeme Domovinskog rata teško stradao.

Stanovništvo

Naselje Dabar ima katoličku župnu crkvu i župno je središte tog kraja, te urbano središte s Mjesnim Odborom koji obuhvaća podkapelske zaseoke u sklopu grada Otočca.

  • 2001. - 207
  • 1991. - 596 (Srbi - 347, Hrvati - 229, Jugoslaveni - 6, ostali - 14)
  • 1981. - 743 (Srbi - 445, Hrvati - 277, Jugoslaveni - 12, ostali - 9)
  • 1971. - 1.058 (Srbi - 611, Hrvati - 436, Jugoslaveni - 1, ostali - 10)[2]

Spomenici i znamenitosti

U Dabru je 1730. godine sagrađena crkva sv. Mihovila, a župa je ustanovljena 1807. godine. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi.[3]

Šport

  • Lovačko društvo Orao
  • Ribolovno društvo Jaruga

Vidi još

Literatura

  • Milan Kranjčević, Turistički vodić, Turistička naklada d.o.o., Zagreb, 1999. godine, ISBN 953-6570-66-1
  • Dane Bićanić: Dabar-povijesni pregled, Zagreb 2007
  • Prof. Stipe Perišić: Prirodno – geografska obilježja Dabra, Zagreb, 1998
  • Biserka Speidel: Dabar kod Otočca, Dabar, 1979
  • Karl Czoernig: Ethnographie der Oesterreichischen Monarchie, II. Band, Wien 1857

Izvori

  1. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup09-3131.html
  2. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  3. http://www.zupa-otocac.hr/dabar.htm

Vanjske poveznice


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Dabar (Otočac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.