Razlika između inačica stranice »Hrvatske kneževine«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
U prva tri [[stoljeće|stoljeća]] nakon dolaska, društveni i politički život [[hrvati|Hrvata]] odvijao se u '''dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj''' kneževini. | |||
Najpoznatiji knez [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]], stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810.]] – [[823.]]) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791.]] – o.[[810.]]), [[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]]) i [[Braslav]] ([[880.]] – [[897.]]). | Najpoznatiji knez [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]], stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810.]] – [[823.]]) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791.]] – o.[[810.]]), [[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]]) i [[Braslav]] ([[880.]] – [[897.]]). | ||
Trenutačna izmjena od 20:31, 7. ožujka 2022.
U prva tri stoljeća nakon dolaska, društveni i politički život Hrvata odvijao se u dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj kneževini.
Najpoznatiji knez Panonske Hrvatske Ljudevit, stvarao je velike neprilike i ratne gubitke franačkoj državi dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.810. – 823.) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za slobodu i nezavisnost Hrvata, spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; Vojnomir (791. – o.810.), Ratimir (829. – 838.) i Braslav (880. – 897.).
Kao prvi knez Primorske Hrvatske spominje se Porga (poznat i pod imenom Porin) koji je vladao u drugoj polovici 7. st. U drugoj polovici 8. st. odnosno oko god. 800., knez Višeslav ratuje protiv Franaka. Iz njegovog doba sačuvana je krstionica iz stolne crkve u Ninu. Nakon kneza Višeslava, Primorskom Hrvatskom vlada knez Borna (o.810. – 821.) koji je zajedno s Francima ratovao protiv tada bizantske Dalmacije, te protiv kneza Ljudevita. U doba Bornina nasljednika i sinovca, kneza Vladislava (821. – 835.), započinju stoljetni sukobi između Hrvata i Mlečana za Jadransko more.
Za vrijeme kneza Mislava (o.835. – 845.) i kneza Trpimira (o.845. – 864.), dalmatinsko-hrvatska kneževina sa svojom vojskom postaje sve jača. Djed kralja Tomislava, knez Trpimir bio je velik vladar i žestok ratnik koji je uspješno ratovao s Mlečanima, Bizanticima i Bugarima. Kneza Trpimira naslijedio je knez Domagoj (o.864. – 876.), koji je uspješno vodio ratove protiv Arapa, Mlečana i Bizantinaca, te na kraju teški sedmogodišnji rat protiv Franaka u kojem su Hrvati pobijedili i izborili potpunu nezavisnost.
Nakon što je uz pomoć Bizanta protjerao Domagojeve sinove (876. – 878.), knez Zdeslav (878. – 879.) doživio je sličnu sudbinu, kad ga je hrvatski narod nezadovoljan njegovom politikom uklonio. Na prijestolje je tada došao knez Branimir (879. – o.892.), koji je odmah zajedno s ninskim biskupom Teodozijem poslao pismo papi Ivanu VIII., u kojem su mu obojica, u svoje i u ime hrvatskog naroda, izrazili odanost i povratak apostolskom prijestolju sv. Petra. Pismo je veoma razveselilo papu, čije je pismo-odgovor na našu veliku sreću ostalo sačuvano. U pismu iz god. Godine 879. papa Ivan VIII. piše kako je na blagdan Uzašašća Gospodnjega priznao nezavisnost hrvatske države. Poslije Branimira, na prijestolje dolazi knez Muncimir Trpimirović, otac posljednjeg hrvatskog kneza i prvog hrvatskog kralja Tomislava.